Reza Pahlavi o padu islamističkog režima u Teheranu: Ovo je naš pad Berlinskog zida

Pahlavi, koji se pozicionira kao glas slobode i sekularizma, predlaže obnovu Irana kroz mirnu tranziciju, nacionalni referendum i ekonomski plan pod nazivom "Iran Prosperity Project". No, tko je zapravo Reza Pahlavi, i što stoji iza trenutačnog rata između Irana i Izraela koji oblikuje ovu političku pozornicu?

Tko je Reza Pahlavi?

Reza Pahlavi rođen je 31. listopada 1960. godine u Teheranu kao najstariji sin Mohammada Reze Pahlavija, posljednjeg šaha Irana, i njegove supruge Farah Dibe. Nakon pada monarhije 1979. godine tijekom Iranske revolucije, koja je uspostavila teokratski režim pod vodstvom ajatolaha Ruhollaha Homeinija, Pahlavijeva obitelj bila je prisiljena napustiti zemlju. Danas živi u izbjegličkom statusu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je stekao diplomu iz političkih znanosti na Sveučilištu Južne Kalifornije. Kao pilot obučen u SAD-u, Pahlavi je ponudio svoje usluge Iranu tijekom rata s Irakom, ali je odbijen od strane tadašnjeg režima.

Od rane mladosti Reza se smatra simbolom iranskog monarhističkog otpora. Godine 1980., nakon smrti svog oca, proglasio se kraljem Iranom pod imenom Reza Šah II, iako ta titula nije međunarodno priznata. Kao vođa Nacionalnog vijeća Irana, grupe u izbjeglištvu koja zagovara liberalnu demokraciju, Pahlavi je postao prominentan kritičar islamske republike. Njegova popularnost među dijasporom i određenim unutarnjim opozicijskim skupinama porasla je tijekom posljednjih godina, posebno nakon prosvjeda 2022. godine nakon smrti Mahse Amini, što je izazvalo masovne demonstracije i više od 500 prijavljenih smrtnih slučajeva prema podacima Human Rights Watcha.

Što je točno rekao Pahlavi?

U svom emotivnom govoru na današnjoj konferenciji za tisak, Reza Pahlavi obratio se ne samo međunarodnoj javnosti, već i svojim sunarodnjacima u Iranu, prvo na perzijskom jeziku, a zatim u prijevodu. 

"Moji dragi sunarodnjaci, naša voljena Iran uvučena je u razarajući sukob, čiji je arhitekt nitko drugi nego Ali Khamenei i njegova korumpirana, uništavajuća frakcija. On je doveo gospodarstvo naše zemlje na rub kolapsa, opljačkao nacionalnu infrastrukturu i resurse, potrošio bogatstvo naroda na razvoj nuklearnog oružja, uništio sigurnost Irana i ukrao suverenitet iranskog naroda. Ovaj režim je poražen, na rubu sloma i ne smije se nastaviti. Došlo je vrijeme da okončamo ovu propast i započnemo novo doba za Iran. Ovo je nova zora za Lav i Sunce Irana," izjavio je, aludirajući na tradicionalni iranski simbol.

Pahlavi je istaknuo hrabrost iranskog naroda, navodeći razgovore s različitim skupinama – časnikom oružanih snaga, majkom koja bježi iz Teherana, radnikom iz Tabriza i aktivisticom iz pokreta "Žene, život, sloboda". Posebno je spomenuo tragičan slučaj Javada Hejdarija, ubijenog 2022. godine tijekom prosvjeda nakon smrti Mahse Amini, čija je sestra nastavila borbu unatoč uhićenjima. Njezin krik, "O Bože, kamo da idemo da pobjegnemo od vaše tiranije?", i odgovor susjeda, "Mi nigdje ne idemo! Oni, režim, moraju otići!", Pahlavi je nazvao porukom koja odjekuje u svakom kutku svijeta.

Pahlavi je tvrdio da je islamska republika na rubu kolapsa, citirajući vjerodostojne izvještaje o pripremama obitelji Alija Khameneija i drugih visokih dužnosnika za bijeg iz zemlje. 

"Ovo je naš Berlinski zid trenutak," rekao je, upozoravajući na opasnost od krvi i kaosa ako Zapad podrži režim. 

Kao jedini put ka miru predložio je sekularnu, demokratsku Iranu, nudeći se kao vođa tranzicije, ali ne iz osobnog interesa, već kao "službenik iranskog naroda".

Adresirajući se izravno Khameneiju, Pahlavi je zatražio njegovu ostavku: "Odstupi! Ako to učiniš, dobit ćeš pošteno suđenje i pravično postupanje pred zakonom, što ti nikada nisi dao nikakvom Irancu." 

Također je pozvao druge visoke dužnosnike da se pridruže narodu, nudeći im budućnost u demokratskom Iranu ako se odreknu režima. Za patriotske članove oružanih snaga najavio je osnivanje sigurne komunikacijske platforme za koordinaciju s opozicijom.

Pahlavi je apelirao na međunarodnu zajednicu: "Sada je trenutak da stajete uz iranski narod. Ne ponavljajte greške prošlosti. Ne bacajte ovom režimu spasonosni konopac." 

Upozorio je da uništavanje nuklearnih postrojenja poput Natanza, Isfahana i Fordowa neće donijeti mir, jer režim može nabaviti oružje od saveznika poput Sjeverne Koreje. Njegov plan uključuje tri principa – teritorijalni integritet, individualne slobode i odvajanje religije od države – te nacionalni referendum o budućem uređenju. 

Najavio je Nacionalni samit jedinstva i trofazni "Iran Prosperity Project" za obnovu gospodarstva, uz podršku globalnih investitora.

Završivši govor, Pahlavi je rekao: "Prije 46 godina, kada su mene i moju obitelj protjerali iz Irana, položio sam zakletvu Bogu i svojoj domovini da neću okrenuti leđa Iranu ili iranskom narodu. Svaki dan otad posvećujem svojim sunarodnjacima. Danas sam ovdje da to ponovim i stavim se na njihovu službu. Ovo je naš trenutak. Ja sam s vama. Gradimo zajedno novi Iran."

Zašto je izbio rat između Irana i Izraela?

Trenutačni sukob između Irana i Izraela, koji je dosegao vrhunac u lipnju 2025. godine, ima korijene u dugogodišnjem rivalstvu i geostrateškim interesima. Ključni trenutak dogodio se 15. lipnja 2025. kada je Izrael izveo operaciju "Rising Lion", ciljajući nuklearni objekt u Natanzu, oko 225 kilometara južno od Teherana. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu opisao je napad kao preventivni udar na "srce" iranskog nuklearnog programa, navodeći da bi Iran, bez intervencije, mogao brzo proizvesti nuklearno oružje. Međutim, Iran tvrdi da je njegov nuklearni program mirnodopski, dok je vrhovni vođa Ali Khamenei zaprijetio "ozbiljnom kaznom".

Iran je uzvratio lancem balističkih napada pod nazivom "Prava obećanja 3", ispaljujući preko 100 raketa na izraelske ciljeve. Izraelska obrambena mreža "Željezni stup" uspjela je presresti većinu, ali su stradali civili u gradovima poput Tel Aviva i Haife. Sukob je eskalirao nakon što su izraelski udari ubili visoke iranske vojne dužnosnike, uključujući komandanta Revolucionarne garde Hoseina Soleimania, što je dodatno zakompliciralo pregovore s SAD-om.

Iranski režim, suočen s unutarnjim nemirima i gospodarskom krizom (inflacija preko 40% u 2024.), koristi sukob za mobilizaciju nacionalističkog duha. Unatoč uništavanju nuklearnih postrojenja poput Natanza i Fordowa, stručnjaci upozoravaju da Iran i dalje može nabaviti nuklearno oružje od saveznika poput Sjeverne Koreje, što Pahlavi ističe kao argument za nužnost promjene režima.

Dnevnik.ba