Od mudžahedina i Pogorelice do Bisere i Zukana: Maligni utjecaj Irana je desetljećima prisutan u BiH

Iranski obavještajni stručnjaci sudjelovali su u obuci bh. muslimanskih jedinica, a iranski Ministarstvo obavještajnih poslova podržavalo je mudžahedinske postrojbe. Također, Hezbollah, podržan od strane Irana, poslao je borce u Bosnu i Hercegovinu. Ti ljudi su počinili zvjerske zločine nad Hrvatima i Srbima, ali su, još važnije, posijali zlokobno sjeme radikalnog islama koje će godinama kasnije proklijati u niz terorističkih napada.

Prema izjavama bivšeg CIA agenta Roberta Baera, Iran je smatrao bošnjačku vlast "svojim klijentom", a do kraja rata, ankete su pokazale da 86% Muslimana-Bošnjaka ima pozitivan stav prema Iranu. Osim vojne podrške, Iran je pružao i humanitarnu pomoć, uključujući hranu, lijekove i druge osnove, što je dodatno učvrstilo njegov utjecaj među bošnjačkim stanovništvom.

Političke veze

Iranski utjecaj u Bosni i Hercegovini očituje se i kroz diplomatske kontakte i posjete visokih dužnosnika. Na primjer, Bakir Izetbegović, bivši bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, posjetio je Teheran nekoliko puta, što je dodatno ojačalo bilateralne odnose. 

Tako je 2016. godine Izetbegović posjetio teheran gdje se susreo s obiteljima iranskih šehida iz rata u Bosni i Hercegovini i to u pratnji Akbara Torkana, predsjednika Udruge iransko-bosanskohercegovačkog prijateljstva. Iranski šehidi borili su se kao mudžahedini u postrojbama Armije RBiH istih onih mudžahedina koji su počinili zvjerske zločine nad nemuslimanskim stanovništvom naše zemlje. Izetbegović je tad Teheranu najavio kako Iran može, preko Bosne i Hercegovine, prvog susjeda i zemlje na putu ka EU, ući na tržište Europske unije.

Također, Bisera Turković, bivša ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, također kadar SDA, susrela se s iranskim ministrom vanjskih poslova Hosseinom Amir-Abdollahianom 6. prosinca 2022. godine, usred protesta u Iranu zbog smrti Mahse Amini. Ovaj sastanak izazvao je kontroverze jer su ga bojkotirali predstavnici Srba i Hrvata, koji su izrazili neslaganje s iranskim postupcima prema ljudskim pravima. Turković je, međutim, nastavila promovirati "dijalog" s Iranom, što ukazuje na kontinuitet iranskog utjecaja u bošnjačkoj politici.

Nedavno, Zukan Helez, ministar obrane Bosne i Hercegovine, najavio je moguću suradnju s Iranom u vojnom sektoru pa se naglo povukao nakon što je dobio "opomenu" od SAD-a. Helez je bio naglasio da neće zaboraviti pomoć koju je Iran pružio Bošnjacima tijekom ratnih godina i izrazio uvjerenje da zemlje mogu surađivati u razvoju vojne industrije.

Strategija dugoročnog prisustva

Prema izjavi bivšeg iranskog obavještajnog časnika Ameer Farshad Ibraheemyja, Iran je planirao ostati u Bosni i Hercegovini nakon rata, što ukazuje na stratešku viziju dugoročnog utjecaja u regiji. Vidljivo je kako Iran uistinu i jest ostao prisutan u BiH nakon rata. 

Naime, jedan od najznačajnijih događaja koji ilustrira iranski utjecaj u bošnjačkim dijelovima BiH bio je slučaj Pogorelica, kamp sjeverno od Sarajeva koji je služio kao teroristički trening centar u suradnji s iranskim obavještajnim službama. 

Prema izvještajima, ovaj kamp, koji je naizgled izgledao poput skijališta, bio je mjesto gdje su bošnjački obavještajni službenici i iranski agenti trenirali teroriste. Ovaj incident, koji se dogodio 1996. godine, otkrio je dubinu iranskog angažmana u Bosni i Hercegovini, iako su bošnjačke vlasti pokušale minimizirati njegov značaj.

Nakon rata, Iran je nastavio održavati svoj utjecaj, primarno kroz kulturne, religijske i medijske kanale. Prema istraživanju İRAM Centra za iranske studije u Ankari, Iran i danas ima široko prisustvo u Bosni i Hercegovini, posebno kroz kulturne i religijske inicijative. Iranska ambasada u Sarajevu upravlja Kulturnim centrom koji promiče kulturnu i akademsku suradnju između Irana i Bosne i Hercegovine. Ova institucija blisko surađuje s bošnjačkim intelektualcima i studentima koji su studirali u Iranu. Fondacija Mulla Sadra, osnovana 2003. godine u Sarajevu, jedan je od najutjecajnijih kulturnih centara u zemlji, čiji cilj je promicanje dijaloga i suradnje između Irana i BiH, uključujući objavljivanje knjiga iranskih i bh. autora.

Medijska i ekonomska suradnja

Iran je ustanovio televizijski kanal Sahar Balkan, koji emitira programe na bosanskom jeziku, čime jača svoj medijski utjecaj. Potpisani su i memorandumi o razumijevanju između iranskih i bošnjačkih medijskih kuća, što omogućava prikaz iranskih filmova i dokumentaraca na bošnjačkim televizijskim kanalima.

Premda je iranski ekonomski utjecaj manji u usporedbi s drugim zemljama, Iran i dalje održava diplomatske odnose s Bosnom i Hercegovinom, s ambasadama u obje zemlje. Ovaj utjecaj, međutim, često se smatra ograničenim u odnosu na utjecaj Zapada i Turske.

Iranski utjecaj u Bosni i Hercegovini često se smatra potencijalnom prijetnjom za stabilnost regije, posebno zbog povezanosti s ekstremističkim skupinama poput Hezbollaha i Al-Qaede tijekom i nakon rata. 

Iran je bio i ostao prijetnja stabilnosti BiH. 

Dnevnik.ba