Može li Izrael srušiti islamističke sponzore terorizma u Teheranu

Izrael je proveo seriju preciznih udara na oko 20 lokacija u Iranu, uključujući objekte vezane uz iranske programe dronova, balističkih raketa i protuzračne obrane. Ovi udari, koji su se dogodili na udaljenost od približno 1.500 km od Izraela, usmjereni su na vojne zapovjednike, nuklearne objekte, protuzračne sustave, površinsko-površinske rakete i nuklearne znanstvenike.

Cilj ovih udara nije samo uništenje trenutnih iranskih kapaciteta, već i sprječavanje budućih prijetnji, uključujući potencijalno obaranje iranskog džihadističkog režima. Ova eskalacija dolazi u kontekstu kontinuiranih izraelskih zračnih napada na Iran, koji se nisu znatno smanjili u prvim danima sukoba, što ukazuje na odlučnost Izraela da nastavi s operacijama.

Da bismo razumjeli zašto je došlo do ovakvog razvoja događaja, potrebno je pogledati pozadinu napetih odnosa između Izraela i Irana. Sukob između ove dvije zemlje ima duboke korijene u regionalnoj politici, religijskim razlikama i strateškim interesima. Iran, pod vodstvom islamskih konzervativaca, dugo je podržavao razne proxije u regiji, uključujući Hamas u Gazi, Hezbollah u Libanonu i Hute u Jemenu, što je Izrael, s razlogom, smatrao direktnom prijetnjom svojoj sigurnosti. 

S druge strane, Izrael je više puta intervenirao protiv iranskih interesa, posebno u Siriji, gdje je izvodio zračne napade na iranske snage i njihove saveznike.

Ključni trenutak u eskalaciji sukoba dogodio se u travnju 2024. godine, kada je Iran izveo prvi direktni napad na Izrael s vlastitog teritorija, ispalivši preko 300 dronova, krstarećih i balističkih raketa na izraelske vojne objekte. Ovaj napad bio je odgovor na ubojstvo visokorangiranog iranskog zapovjednika Islamske revolucionarne garde u Siriji. Izrael je tada odgovorio preciznim udarom na iranski protuzračni sustav S-300, što je dalje pogoršalo situaciju.

Međutim, aktualni udari označavaju novu razinu eskalacije. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu jasno je izrazio da je cilj ovih operacija uklanjanje egzistencijalnih prijetnji koje predstavljaju iranski balistički programi i nuklearno oružje. Ova strategija uključuje ne samo uništenje postojećih kapaciteta, već i sprječavanje njihove obnove, što obuhvaća i ubojstva iranskih nuklearnih znanstvenika i potencijalne pokušaje obaranja iranskog režima.

"Iznenađujući" element u ovom sukobu je uključenost Sjedinjenih Država, koje su bombardirale tri iranska nuklearna objekta. Ova intervencija, koja se dogodila pod predsjedništvom Donalda Trumpa, iznenadila je mnoge promatrače, budući da je SAD tradicionalno preferirala diplomatske rješenja u ovoj regiji. 

Međutim, ova akcija ukazuje na širu strategiju suzbijanja iranskog nuklearnog programa, koji se smatra prijetnjom ne samo Izraelu, već i širem međunarodnom poretku.

Međunarodna zajednica sada čeka na dalji razvoj događaja, budući da su predviđanja tržišta sugeriraju da Izrael neće prestati s operacijama prije kraja mjeseca. Pitanje koje se nameće jest hoće li iranski režim pasti pod pritiskom ovih udara, što bi moglo imati dalekosežne posljedice za stabilnost Bliskog istoka.

Izraelski udari na Iran označavaju novu fazu u dugogodišnjem sukobu između ove dvije zemlje, koji je eskalirao od proxy sukoba do direktnih konfrontacija. Pozadina ovog sukoba leži u dubokim strateškim i sigurnosnim interesima obje strane, uz uključenost drugih globalnih igrača poput Sjedinjenih Država. POsebice je bitna činjenica da muslimanski svijet ne želi židovsku državu na Bliskom istoku. Budućnost regije ovisit će o tome kako će se ove operacije razvijati i hoće li dovesti do promjene moći u Iranu ili novog ravnotežja snaga u regiji. 

Dnevnik.ba