Pepić i Čuljak: Treći entitet je put ka očuvanju BiH

U novom izdanju emisije "Fokus" Radiotelevizije Herceg-Bosne, koju uređuje i vodi novinar Jurica Gudelj gostovali su istaknuti politolozi – Marin Čuljak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Ivan Pepić, profesor na Sveučilištu obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman. Kroz opsežnu analizu, gosti su se dotaknuli kolonijalnog statusa Bosne i Hercegovine, ostavštine visokih predstavnika te nužnosti pronalaska funkcionalnog modela za državu, uključujući i razgovore o trećem entitetu.

Status quo, OHR i "posljednja europska kolonija"

Rasprava je otvorena pitanjem je li Bosna i Hercegovina napokon spremna preuzeti odgovornost sama za sebe. Marin Čuljak je istaknuo da je apsolutni interes svih stanovnika da domaće strukture preuzmu proces donošenja odluka, no upozorio je da će stvarna spremnost političkih elita ovisiti i o geopolitičkim promjenama u svijetu.

S druge strane, Ivan Pepić se osvrnuo na aktualne pregovore unutar Vijeća za provedbu mira (PIC) oko imenovanja nasljednika Christiana Schmidta. Istaknuo je snažan rascjep između Sjedinjenih Američkih Država, koje žele ograničiti mandat i smanjiti ovlasti novog visokog predstavnika, te europskih zemalja koje paradoksalno zagovaraju status quo.

"Bosna i Hercegovina je zadnja kolonija pojedinih sila u Europi", naglasio je Pepić, dodajući da unitarističke i većinske bošnjačke politike godinama "parazitiraju" na visokom predstavniku jer je on redovito ispunjavao njihove želje.

Čuljak je podsjetio da se u američkoj administraciji osjeti promjena paradigme prema BiH, zbog čega danas u javnosti svjedočimo reakcijama i neslaganjima. Kao primjer naveo je istup bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, koji je od francuskog predsjednika Macrona tražio zadržavanje bonskih ovlasti u punom kapacitetu.

Pogubnost bonskih ovlasti i "ravnoteža straha" u Mostaru

Analizirajući "politički košmar" u kojem se država nalazi, sugovornici su se složili da je OHR jedan od glavnih generatora krize. Pepić je locirao tri ključna problema aktualnog predstavnika Christiana Schmidta: izabran je bez mandata Vijeća sigurnosti, neuspješno je pokušao riješiti pitanje državne imovine (čime ga je Milorad Dodik "nadmudrio") te je bespotrebno nametao kompromise udovoljavajući zahtjevima Bakira Izetbegovića za smanjenjem mogućnosti veta u Domu naroda.

Kao najočitiji primjer negativnog djelovanja OHR-a, Čuljak je izdvojio Grad Mostar. Podsjetio je na nametnuti Statut iz 2004. godine zbog kojeg su ukinute općine, a grad doveden do toga da od 2008. do 2020. godine uopće nije imao izbore. I danas, ističe Čuljak, Mostar funkcionira po protuustavnom statutu i principu "ravnoteže straha", s maksimalnim i minimalnim kvotama koje blokiraju usvajanje proračuna. Uz to, Čuljak se prisjetio i zloglasne OHR-ove matematike "pet trećina od sedamnaest", kojom je 2006. godine započela afirmacija slučaja Komšić i sustavno ignoriranje konstitutivnosti naroda u korist stvaranja nacionalne države.

Treći entitet i svehrvatski konsenzus

Odgovarajući na medijske napade zbog promišljanja o teritorijalnoj reorganizaciji, Pepić je pojasnio da je formula "tri naroda u dva entiteta" propala. Podsjetio je na povijesne činjenice – međunarodna zajednica je još 1992. godine kroz Cutileirov plan nudila tri entiteta, od čega se odustalo tek kada je američki veleposlanik Warren Zimmermann stao na stranu Alije Izetbegovića. Pepić je podsjetio i da su Amerikanci 1993. i 1995. godine Srbima bili spremni ponuditi čak i pripajanje Srbiji, te da se današnja unitaristička praksa pokazuje potpuno nefunkcionalnom.

Pitanje trećeg entiteta je "nadnacionalno i nadideološko", smatra Pepić, koji je citirao i nedavnu izjavu Mate Granića da upravo protivnici ravnopravnosti svjesno ili nesvjesno guraju BiH prema rješenju triju entiteta, što je model koji legitimno funkcionira u višenacionalnoj Belgiji. Pritom je istaknuo iznimno pozitivnu činjenicu da danas u Hrvatskoj postoji snažan konsenzus od platforme Možemo! i Sandre Benčić pa sve do Domovinskog pokreta – svi prepoznaju neravnopravnost Hrvata u BiH.

Rješavanje hrvatskog pitanja uvjet je za okretanje stvarnom životu

Osvrćući se na duboko narušene hrvatsko-bošnjačke odnose, Čuljak je upozorio na opasnost prelijevanja političkih nadmudrivanja u sve pore društva. "Pitanje Hrvata u BiH nije hrvatsko pitanje samo zbog Hrvata, nego je to bosanskohercegovačko pitanje", poručio je, ističući da se svakodnevni život, gospodarstvo i obrazovanje odvijaju paralelno s političkim krizama.

Gosti su zaključili kako je civilizacijski poraz da građani u BiH i dalje strahuju za svoja osnovna politička prava umjesto da fokus bude na gospodarskom rastu i socijalnoj politici, uz nadu da će glasači prepoznati politike koje nude konkretne programe za bolji životni standard, a ne samo predizborno podgrijavanje nacionalnih strahova.

Denvnik.ba