Pelosi je u ponedjeljak u Hrvatskom saboru podsjetila kako je u 90-ima prvi puta bila u Hrvatskoj kao čelnica demokrata u pododboru za vanjsku pomoć te je "iz prve ruke svjedočila hrabrosti hrvatskog naroda i patnji koju je Hrvatska osjetila od svog susjeda".
"Zahvaljujem Hrvatskoj što koristi to iskustvo za potporu Ukrajini i zahvalni smo vam zbog toga", dodala je Pelosi na zajedničkoj konferenciji za medije s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.
Zahvalila se i hrvatskom narodu na "gostoprimstvu prema ukrajinskim izbjeglicama, vojnoj pomoći koju ste dali (Ukrajini) i korištenju vlastitog iskustva kao modela kako bi se ovo pretvorilo u pobjedu, ali ne samo to, nego da bi i odgovorni za tolike zločine odgovarali".
Pelosi je najviša američka dužnosnica u posjetu Hrvatskoj otkako je u Zagrebu 2015. bio tadašnji potpredsjednik Joe Biden, a sutra će sudjelovati na prvom parlamentarnom samitu Krimske platforme u NSK.
“Iskazali smo uvjerenje da će i sutrašnja konferencija Krimske platforme koja se prvi put održava na razini predsjednika parlamenata poslati jasne poruke podrške ukrajinskom narodu, podrške teritorijalnom integritetu i da ćemo učiniti sve kako bi Ukrajina dobila ovaj rat, a ruski agresor bio poražen”, naglasio je Jandroković nakon sastanka.
Pelosi je istaknula da se odnosi SAD-a s drugim zemljama temelje na sigurnosti, ekonomiji i upravljanju, a američki odnos s Hrvatskom "raste na svim tim razinama".
"Naša sigurnosna suradnja važna je ne samo za regiju, nego za mir u širem smislu", kazala je.
Pelosi i Jandroković istaknuli su i da bi postizanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja dovelo do jačanja ekonomskih veza i investicija.
Predsjednik Hrvatskog sabora kazao je i da su razgovarali o situaciji u regiji te su "iskazali čvrsto uvjerenje da je proces proširenja EU-a i NATO-a blagotvoran za stabilnost regije".
"Ali sve zemlje koje žele dostići tu razinu moraju ispuniti kriterije i potrebne standarde, a oni se uglavnom tiču vrijednosti", dodao je.
U kolovozu 2021. u Kijevu je održan inauguracijski samit Krimske platforme koja koordinira međunarodni odgovor na aneksiju Krima i druge sigurnosne izazove.
Samit je ponovno održan ove godine u kolovozu, u virtualnom obliku, a oba su bila na razini predsjednika država ili vlada.
Skupom u Zagrebu uspostavlja se parlamentarna dimenzija Krimske platforme.
Ranije se Jandroković u ponedjeljak sastao s predsjednicom albanskog parlamenta Linditom Nikollom, predsjednikom švedskog parlamenta Andreasom Norlénom i s predsjednikom parlamenta Gruzije Šalvaom Papuašvilijem
Još će se danas sastati s predsjednikom Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta Wolfgangom Sobotkom i s potpredsjednikom Europskog parlamenta Othmarom Karasom.
U Zagreb zbog samita Krimske platforma dolaze 42 delegacije iz 32 države.
Pet država predstavljat će predsjednici oba parlamentarna doma: Belgije, Češke, Irske, Poljske i Rumunjske. Jedanaest država potvrdilo je sudjelovanje video porukom, uključujući Francusku, Mađarsku, Japan i Kanadu.
U Zagrebu će biti i predstavnici pet parlamentarnih skupština međunarodnih organizacija - Europskog parlamenta, PS Vijeća Europe, PS OESS-a, Interparlamentarne unije i PS NATO-a.
Skup u utorak ujutro otvaraju predsjednik Jandroković i njegov ukrajinski kolega Stefančuk. Potom će se sudionicima obratiti Plenković, a onda se videovezom uključiti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij.
Na kraju samita predviđeno je usvajanje zajedničke izjave, a Jandroković i Stefančuk održat će zajedničku konferenciju za medije.
Dnevnik.ba