Pri tome, naglasio je Čubrilović, opada interes građana za europske integracije.
Obraćajući se sudionicima 10. konferencije predsjednika parlamenata zemalja Јugoistočne Europe o proširenju EU, Čubrilović je naveo da se stječe utisak da Unija ima probleme u ostvarivanju zajedničkih politika, posebno imigracijske, a politika proširenja je izgubila na elanu i kao da nije dovoljno u fokusu Brisela.
- Smatramo da integracione procese treba redefinirati s ciljem postizanja obostranih benefita, zbog toga što sadašnje stanje dovodi do razočarenja građana u proces pridruživanja EU - rekao je Čubrilović na konferenciji u Narodnoj skupštini Mađarske, prenosi Srna.
Prema njegovim riječima, potrebno je naglasiti i afirmirati princip "jedinstvo u različitosti", kao jedan od osnovnih principa Unije, zato što građanima nije prihvatljivo nametanje vrijednosti koje negiraju njihov identitet, saopćeno je iz Narodne skupštine.
- Doprinos zemalja Јugoistočne Europe može biti upravo u ostvarivanju takvih politika i principa, to jeste, da se Europa potpuno integrira, ali uz poštovanje i očuvanje različitih posebnosti i identiteta koje ima svaka država i svaki narod - naglasio je Čubrilović.
On je poručio da pretjerana restriktivnost u vezi s kandidatskim statusom i otpočinjanjem pregovora negativno utjeće na integracijske procese, što se moglo vidjeti na primjerima drugih država, kada EU nije otpočela pregovore, iako su uvjeti bili ispunjeni.
- Također, kada jedna zemlja napreduje i otvori pregovaračka poglavlja, građani očekuju određene benefite, u smislu boljeg života. Јer, ako se integracijama ne poboljšava životni standard, građani se opravdano pitaju u čemu je onda smisao tog procesa - istaknuo je Čubrilović.
On je naveo da bi prihvaćanje novog principa pregovaračkih klastera, koji predstavlja grupu poglavlja o jednoj oblasti, bilo efikasnije nego što je sadašnji model pregovaračkih poglavlja, zato što bi zatvaranjem određenog klastera građani imali vidljivije benefite u toj oblasti.
Čubrilović je naglasio da prilagođavanje političkog sistema određene zemlje, s ciljem ispunjavanja kriterija Unije, ne bi trebalo da ugrožava njen ustavni poredak i osnovne vrijednosti, niti temeljne pravne norme njenog postojanja i funkcioniranja.
- Na primjer, BiH, kao složena država s tri konstitutivna naroda i dva državotvorna entiteta, može postati članica Unije samo kao takva, uz određeno prilagođavanje svog političkog sistema europskom - rekao je Čubrilović.
On je sudionike konferencije informirao da se zakoni, koje donosi Narodna skupština Republike Srpske, već duži niz godina, prilagođavaju i harmoniziraju s pravnim nasljeđem EU i njenim sekundarnim pravom.
- Bitan aspekt integracijskih procesa vidimo u regionalnoj suradnji i povezivanju, zato što se kroz taj proces razvija ekonomija i usklađuju integracioni procesi. Dobar primjer je `Otvoreni Balkan` koji su već usuglasile Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija - napomenuo je Čubrilović.
On je naveo da bi se integracije zemalja Јugoistočne Europe trebale odvijati tako da se prvo ostvaruju ekonomske integracije, te da politika integracija po principu "sve odjednom" nije realna, jer zemlje Balkana ne mogu, u kratkom roku, realizirati sve te reforme.
- Postupnost integracija, regionalno povezivanje, vidljivi benefit po životni standard građana i uvažavanje specifičnosti zemalja kroz "jedinstvo u različitostima", može biti osnova za novi zamah politike pridruživanja u narednom periodu - kaže Čubrilović.
Dnevnik.ba