Na prvi pogled to nije zabrinjavajuće, no stručnjake brine činjenica da taj proces Veliku Jabuku čini iznimno ranjivom na prirodne katastrofe, piše New York Post.
Jedan od njih je voditelj istraživanja i geolog Tom Parsons iz Geološkog instituta Sjedinjenih Država koji kaže kako je studija pokazala da je osobito ugroženo područje Donjeg Manhattana, ali i Brooklyna i Queensa.
On i kolege izračunali su kumulativnu masu više od milijun zgrada i procijenili da iznosi oko 764.000.000 tona, a zatim su čitavo područje podijelili na površine od 100 kvadrata i tako izračunali kolik je pritisak na kamenu podlogu svake zone. Potom su svoje izračune usporedili sa satelitskim slikama koje mogu izmjeriti promjene u visini kopnene površine te su mapirali očitanja preko svojih procjena za cijeli grad da bi svoj model usporedili s podacima iz stvarnog svijeta.
Grad u kojemu živi oko 8,4 milijuna stanovnika suočen je s opasnošću od poplava jer je upravo u tom području opasnost od porasta razine mora tri do četiri puta veća u odnosu na globalni prosjek duž atlantske obale Sjeverne Amerike, stoji u izvješću stručnjaka. Stanje mogu pogoršati uragani i oluje koji su sve češći i žešći, istaknuo je Parsons, podsjetivši na žrtve i veliku štetu koju su prouzročila dva nedavna uragana, Sandy (2012.) i Ida (2021.).
Emisija stakleničkih plinova utječe na to da se "smanjuje prirodna barijera smicanja vjetra duž istočne obale SAD-a, što znači češće uragane visokog intenziteta u nadolazećim desetljećima".
"Kombinacija tektonskog i antropogenog slijeganja, porasta razine mora i sve većeg intenziteta uragana ukazuje na sve veći problem duž obalnih i riječnih područja", kaže Parsons te ukazuje na "opetovano izlaganje temelja zgrada slanoj vodi koja može nagristi armaturni čelik i kemijski oslabiti beton uzrokujući i strukturno slabljenje".
Dnevnik.ba