StoryEditor
beograd

Srbi bijesni na vlasti zbog davanja prostora polusrušenog bivšeg Glavnog stožera vojske: "Pa oni su nas bombardirali!"

Piše desk  /  30.03.2024., 09:53h

Beograđani bi, u nizu prosvjeda posljednjih godina, uskoro ponovno mogli izići na ulice protiveći se namjeri vlasti da američkoj tvrtki zeta bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, ustupi prostor polusrušenog bivšeg Glavnog stožera vojske, dvaput bombardiranog u vrijeme zračnih udara NATO-a 1999. na tadašnju SRJ.

Priču je zakoturao oporbeni zastupnik Aleksandar Jovanović Ćuta 13. ožujka ustvrdivši da je ministar građevinarstva Goran Vesić potpisao Memorandum o razumijevanju s tvrtkom Kushner Realty LLS o izgradnji poslovno-stambenog kompleksa na prostoru ruševina nekadašnjeg vojnog stožera.

Jovanović je novinarima pokazao navodni dokument srbijanske vlade u čijem zaključku stoji da je riječ o „revitalizaciji i razvoju lokacije“ bombardiranog Glavnog stožera koji „nije pravno obvezujući“. U dokumentu se navodi kako bi to bio „projekt od posebnog značaja“. Vesić je, pritisnut reakcijama javnosti, potvrdio da je dobio ovlasti vlade, ali ne i da je bilo što potpisao.

Da u toj priči nema samo dima, posvjedočio je par dana kasnije i Jared Kushner, zet i savjetnik bivšega američkog predsjednika Donalda Trumpa u Bijeloj kući, izjavom New York Timesu (NYT) o planiranom ulaganju u luksuzne nekretnine u Srbiji (i Albaniji).

“Drago mi je što mogu podijeliti koncepte za razvoj projekata koje smo izradili za albansku obalu i središte Beograda”, napisao je Kushner na društvenoj platformi X. Uz tu objavu dodao je i četiri fotografije, od kojih jedna prikazuje arhitektonski koncept buduće kompleksa nekretnina s dva moderna nebodera u središtu Beograda.

Prema NYT od 18. ožujka investicija je vrijedna 500 milijuna dolara, a Kushnerova tvrtka bi trebala dobiti u zakup prostor bombardiranog stožera na 99 godina bez naknade, uz 22 posto profita koji bi ubirala država Srbija.

Luksuzni hotelski i apartmanski kompleks imao bi još spomen obilježje i muzej, kojim bi se podsjećalo na noviju povijest i posljedice zračnih udara NATO-a.

Vučić ‘oduševljen’ idejom

Dodatnu dozu službenosti cijeloj priči dao je i srbijanski predsjednik  Aleksandar Vučić, kojeg se smatra „alfom i omegom“ za projekte „od posebnog značaja“ u Beogradu i diljem Srbije.

Vučić je rekao kako ga ta ideja „oduševljava“, premda tvrdi da je s njom „djelomice upoznat”.

On je novinarima, prigodom početka gradnje jedne tvornice u Inđiji, rekao kako je „sretan“ što će se riješiti problem u središtu prijestolnice, istaknuvši nadu da će biti dovoljno vremena “za preseljenje Generalštaba i ministarstva obrane”, koji koriste preostali dio bombardiranih objekata.

Stručna javnost u Beograd, napose arhitekte i urbanisti, već godinama unazad ukazuje da vlast poseže za netransparentnim projektima koji ozbiljno narušavaju urbanističke cjeline, pogodujući inozemnim kompanijama i domaćim novim bogatašima.

Te kritike podvedene su pod slogan „investitorski urbanizam“, koji se sve češće čuje u obrazloženjima da za ta pogodovanja, često bez javnih natječaja i bez stručne utemeljenosti, vladajući naprasno mijenjaju ranije usvojene urbanističke planove.

Na udaru kritike stručne javnosti

Kao jedna u nizu urbanističko-političkih afera, „slučaj Generalštab“ za srbijansku javnost je posebno besmislen i paradoksalan u svijetlu činjenice da je bombardiranje NATO-a predvodila upravo Amerika, a da se sad taj prostor daje „na poslužavniku“ američkoj tvrtki. Tim prije jer stručnjaci naglašavaju da u tom projektu, prema onome što je za sada dostupno, nema interesa za građane.

„To je van pameti graditi na tom mjestu – to je državno središte Srbije“, upozorio je ovog tjedna predsjednik Akademije arhitekture Srbije Bojan Kovačević, aludirajući na činjenicu da su u tom kvartu srbijanska vlada, ministarstvo vanjskih poslova i sjedišta još nekoliko ministarstva i državne administracije.

K svemu tome, tik uz nebodere koje namjerava graditi Kushner, nalazi se i povijesna zgrada Generalštaba Kraljevine Jugoslavije, građena novcem dobivenim na ime ratne odštete od Austrougarske poslije 1. svjetskog rata. Objekt je 1937. proglašen za najljepšu zgradu u Beogradu, a ima status zaštićenog spomenika kulture.

Sudbina te zgrade u novom miješanju i preraspodjeli građevinsko-političkih urbanističkih karata u Beogradu zasad nije poznata, a arhitekte i urbanisti tvrde da ju je skoro nemoguće ukomponirati u gabarite kompleksa i nebodera koji, uz blagoslov srbijanskih vlasti, namjerava graditi Trumpov zet.

Dnevnik.ba

19. svibanj 2024 06:46