Znanstvenici: Požari u Europi porast će za 39% i u najboljem klimatskom scenariju

Pokazuje to novo istraživanje koje prenosi The Guardian. Vruće, suho i vjetrovito vrijeme, koje male vatrene linije pretvara u velike požare, bit će sve učestalije u većem dijelu Europe zbog rasta temperatura uzrokovanog emisijama ugljika.

Prema najgorem scenariju koji su istraživači modelirali, a koji predviđa globalno zagrijavanje od 3,6 °C, opožarena površina mogla bi se gotovo utrostručiti. Poboljšanja u upravljanju požarima mogla bi ublažiti taj porast za više od 70 posto, ali ga ne mogu potpuno zaustaviti.

"Ulaganja u upravljanje požarima mogu pomoći do određene mjere, ali ako nastavimo s visokim emisijama, opožarene površine i dalje će značajno rasti", rekao je Maik Billing, istraživač ekosustava na Potsdamskom institutu za istraživanje utjecaja klime (PIK) i glavni autor studije. "Upravljanje požarima ne može biti zamjena za borbu protiv klimatskih promjena", dodao je.

Do sada je izgorjelo više od 600.000 hektara

Istraživanje je objavljeno u vrijeme dok se Europa suočava s brojnim požarima. Veliki požari zabilježeni su i u sjevernim zemljama poput Britanije, Belgije i Njemačke, a prethodnih tjedana s vatrom su se, uz Hrvatsku, borile Francuska, Španjolska, Italija i Grčka.

Prema podacima koje je danas objavila Europska informacijska služba za šumske požare, ova sezona u EU bit će treća najgora zabilježena, odmah iza 2025. i 2022. godine. Do sada je izgorjelo više od 600.000 hektara, a u Belgiji, Francuskoj i Slovačkoj zabilježene su rekordne opožarene površine za ovo doba godine.

Znanstvenici su usporedili predviđenu godišnju opožarenu površinu za razdoblje od 2070. do 2100. s rezultatima modela za razdoblje od 2000. do 2030. godine. Zaključili su da su glavni uzrok promjena vremenski uvjeti koji pogoduju nastanku i širenju požara.

"Pojava megapožara otežava predviđanja"

U optimističnom scenariju, koji ograničava globalno zagrijavanje na 1,8 °C, neke regije bilježe umjeren porast opasnih vremenskih uvjeta, a druge minimalne promjene. Za usporedbu, trenutačna razina zagrijavanja je 1,4 °C. U pesimističnom scenariju, koji predviđa porast temperature od 3,6 °C do kraja stoljeća, istraživači su utvrdili stalno pogoršanje uvjeta u "gotovo cijeloj Europi".

Znanstvenici procjenjuju da će sadašnje politike dovesti do zagrijavanja od oko 2,6 °C. Koristeći drugi model, istraživači su utvrdili da bi daljnja poboljšanja u protupožarnoj zaštiti mogla kompenzirati dio učinaka pogoršanih vremenskih uvjeta.

U blažem klimatskom scenariju to bi smanjilo opožarenu površinu za 92 posto u usporedbi sa situacijom u kojoj bi napori u gašenju ostali na današnjoj razini. Istraživači su kao mjerilo za sposobnost gašenja koristili Indeks ljudskog razvoja, ali su napomenuli da pojava megapožara otežava predviđanja koja se temelje na dosadašnjim iskustvima.

Paradoksalno, poboljšanja u suzbijanju požara dovela su do nakupljanja suhe vegetacije koja lakše gori

Istraživanje objavljeno ranije ovog mjeseca pokazalo je da su poboljšanja u suzbijanju požara od 1980-ih godina smanjila njihov broj i opožarenu površinu u južnoj Europi. Međutim, dosljedno gašenje čak i malih požara dovelo je do paradoksalnog učinka: nakupljanja veće količine "goriva" u obliku suhe vegetacije.

Zbog toga se, kada nastupe povoljni uvjeti, požari mogu razviti do ekstremnih razmjera. Rezultat je manji broj požara, ali su oni znatno intenzivniji. Takvi megapožari zabilježeni su u Francuskoj i Španjolskoj krajem srpnja. Više od 300.000 ljudi moralo je napustiti domove zbog vatre koju vatrogasci nisu uspijevali staviti pod kontrolu.

"Problem požara ne bi se pogoršavao da idemo prema ledenom dobu"

Víctor Resco de Dios, inženjer šumarstva sa Sveučilišta u Lleidi koji nije sudjelovao u istraživanju, kaže da sezonu požara često prati beskorisno prebacivanje odgovornosti. Pojašnjava da se javnost fokusira na samo jedan od dva ključna faktora čija interakcija dovodi do požara. Dodao je kako je studija podsjetnik da se treba prestati s traženjem jednog krivca.

"Problem požara ne bi se pogoršavao da idemo prema ledenom dobu, a ne prema globalnom zagrijavanju", rekao je. "Isto tako, bio bi znatno manji da su naši krajolici kao prije stotinu godina, kada je bilo puno manje šumskih površina", zaključio je.

Dnevnik.ba