BiH u crvenoj zoni: Stižu nam brutalne suše, požari i borba za vodu!

Znanstvenici upozoravaju da ovakvi toplinski valovi više nisu prolazna pojava, nego nova stvarnost. O tome koliko je Bosna i Hercegovina spremna za klimatske promjene i što je očekuje u idućim desetljećima, za Novi dan na N1 govorio je profesor meteorologije i dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, Nusret Drešković.

"Živimo klimatske promjene"

Na pitanje svjedočimo li danas onome na što su klimatolozi godinama upozoravali, Drešković odgovara da dileme više nema:

"Apsolutno ste u pravu. Praktički živimo klimatske promjene. Službeno izvješće Svjetske meteorološke organizacije pokazuje da je svih jedanaest godina, od 2015. do 2025., postiglo apsolutne temperaturne rekorde."

Naglasio je da se više ne radi o povremenim oscilacijama, već o kontinuiranom rastu temperatura. Najkritičnije razdoblje tek dolazi, i to tijekom četrdesetih i pedesetih godina ovog stoljeća.

Požari, poplave i nedostatak vode

Govoreći o rizicima, Drešković je izdvojio tri ključna problema: požare, poplave i sve izraženiji nedostatak vode.

Problem s vodom: "Voda će biti ogroman problem. Opstat će one nacije koje budu sposobne prikupiti vodu kada je ima, a koristiti je u vrijeme ekstremnih suša", istaknuo je.

Energetska sigurnost: Zbog sve češćeg korištenja rashladnih uređaja rast će potreba za električnom energijom, što će opteretiti sustav. Postoji opravdan strah od kolapsa mreže i nestanaka struje.

"Stvaramo betonske džungle"

Komentirajući spremnost BiH, profesor je upozorio da je cijela zemlja u "crvenoj zoni" te da dugotrajne suše nećemo riješiti "bijegom u planine", već energetskom učinkovitošću zgrada i adaptivnim tehnologijama.

Posebno je kritizirao urbanističko planiranje, naglasivši da se posvuda formiraju betonske džungle te da je u Sarajevu (od Baščaršije do Stupa) gotovo nestalo zelenih površina. Upozorio je na nužnost očuvanja Bjelašnice, ističući da bez nje grad i njegovi stanovnici dugoročno neće opstati.

Dnevnik.ba