Među umiješanim čelnicima su tadašnja izvršna direktorica Svjetske banke Kristalina Georgieva, sada direktorica Međunarodnog monetarnog fonda, te tadašnji predsjednik Svjetske banke Jim Yong-kim, piše The Wall Street Journal, a prenosi Index.hr.
Ovaj slučaj udarac je na ugled Georgieve, koja se nije složila sa zaključcima istražitelja. Kao čelnica MMF-a, zajmodavca i posljednjeg utočišta u zemljama u financijskim teškoćama, ona je dijelom odgovorna za upravljanje političkim pritiskom država koje nastoje zagovarati vlastite interese. To je ujedno bio i posljednji primjer kako kineska vlada traži bezbrojne načine za jačanje svog globalnog položaja.
Stvarali pritisak da se poboljša rejting Kini?
Izvješće o poslovanju (The Doing Business Report) bilo je predmet vanjske istrage oko integriteta podataka. Banka je u četvrtak objavila rezultate istrage, u kojoj je zaključeno da su visoki čelnici, uključujući Georgievu, bili uključeni u stvaranje pritiska na ekonomiste da poboljšaju rejting Kine za 2018. godinu. U to vrijeme Georgieva i ostali pokušavali su uvjeriti Kinu da podrži povećanje financiranja banke, ističe The Wall Street Journal.
Kinesko veleposlanstvo u Washingtonu nije odgovorilo na zahtjev za komentar, kao ni bivši predsjednik Svjetske banke Kim.
"Fundamentalno se ne slažem s nalazima i tumačenjima istrage nepravilnosti u podacima s obzirom na moju ulogu u izvješću Svjetske banke o poslovanju za 2018. godinu", rekla je Georgieva.
Vodeće izdanje Svjetske banke
Izvješće Doing Business bilo je vodeće izdanje Svjetske banke koja provodi ekonomska istraživanja uz svoj primarni posao osiguravanja financiranja u siromašnim zemljama. Godišnje objavljivanje izvješća izazivalo je medijsku pažnju diljem svijeta, a zemlje su se potrudile poboljšati svoj rejting promjenama u politici.
Godinama se na izvješće gledalo kao na uspjeh jer je motiviralo vlade da poboljšaju mogućnost poduzeća da dobiju licence, priključe se na električnu energiju ili jednostavnije plaćaju poreze. Sve su to čimbenici koji su se uzimali u obzir pri rangiranju.
Kineski dužnosnici željeli su 2017. i 2018. poboljšati rejting svoje zemlje, pa su Kim i Georgieva i njihovi suradnici održali niz sastanaka na kojima su raspravljali o načinima na koje bi se metodologija izvješća mogla promijeniti kako bi se poboljšao položaj Kine, pokazuje istraga odvjetničkog ureda WilmerHale.
Svjetska banka bila je tada usred teških međunarodnih pregovora o povećanju kapitala od 13 milijardi dolara. Unatoč tome što je Kina drugo najveće svjetsko gospodarstvo, tek je treći najveći dioničar Svjetske banke, nakon SAD-a i Japana, a Peking je dodatno financiranje želio iskoristio za jačanje svog utjecaja.
Sumnjivo poboljšanje kineskog rejtinga
U listopadu 2017. Georgieva je sazvala sastanak na kojem je bio direktor Svjetske banke za Kinu, kao i ekonomisti koji sastavljaju Doing Business. Kritizirala je navodno loše upravljanje odnosima Svjetske banke s Kinom i propuštanje shvaćanja važnosti izvješća za tu zemlju, pokazuje istraga.
Neidentificirani član osoblja, koji radi na Doing Businessu, sugerirao je da bi se moglo povećati kineski rejting izbacivanjem podataka za Peking ili Šangaj, budući da je kinesko rangiranje kombiniralo podatke iz oba grada. Georgieva je zatražila simulaciju te strategije. Osoblje je kasnije utvrdilo da promjena neće imati željeni učinak, rekli su istražitelji. Ocjene drugih zemalja također bi se time poboljšale, smanjujući tako poboljšanje kineskog rejtinga.
U konačnici, osoblje je identificiralo tri podatkovne točke koje bi se mogle promijeniti kako bi se povećao rejting Kine, navodi se u istraživačkom izvješću. Na primjer, Kina je donijela zakon koji se odnosi na osigurane transakcije, na primjer kada netko daje kredit s kolateralom. Osoblje Svjetske banke odlučilo je da bi to Kini moglo značajno poboljšati ocjenu za zakonska prava.
Zaposlenici Svjetske banke bojali su se odmazde
Zaposlenici Svjetske banke znali su da su promjene neprikladne, ali većina zaposlenika koji su radili na izvješću Doing Business izrazila je strah od odmazde, navodi se u istraživačkom izvješću. Iako je proces prikupljanja podataka za izvješće iz 2018. završen, ekonomisti Svjetske banke ponovno su otvorili tablice s podacima i izmijenili podatke za Kinu. Umjesto na 85. mjestu u svijetu, Kina se zbog izmjena popela na 78. mjesto. Niz manjih promjena detaljno opisanih u istraživačkom izvješću također je utjecao na rangiranje Azerbajdžana, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije.
Kad su Georgievu obavijestili o promjenama, rekli su istražitelji, zahvalila je jednom od viših dužnosnika koji rade na Doing Businessu što je učinio "ponešto za multilateralizam".
U travnju 2018. godine SAD, Kina i druge zemlje članice dovršili su sporazum o povećanom financiranju Svjetske banke. Nije poznato koliko je poboljšanje rejtinga utjecalo na kinesku podršku. Kina je već otprije najavljivala potporu povećanju kapitala Svjetske banke.
Ministarstvo financija, koje nadzire američko sudjelovanje u MMF-u i Svjetskoj banci, izrazilo je zabrinutost nalazima istražnog izvješća. MMF i Svjetska banka u zajedničkom su vlasništvu zemalja članica, a za obje institucije najveći udio ima američko Ministarstvo financija.
"Ovo su ozbiljni nalazi"
"Ovo su ozbiljni nalazi i Ministarstvo financija analizira izvješće. Naša je primarna odgovornost očuvanje integriteta međunarodnih financijskih institucija", rekla je glasnogovornica ministarstva Alexandra LaManna.
Justin Sandefur, stručnjak Centra za globalni razvoj, think tanka skupine, koji je odavno kritizirao izvješće Doing Business, rekao je sljedeće: "Osoblje Svjetske banke imalo je velike ovlasti u sastavljanju izvješća, a u kombinaciji visokim ulogom koji podaci iz Doing Businessa nose, to je bio recept za političko uplitanje."
Zabrinutost oko Doing Businessa prvi put je postala javna 2018. godine, kada je glavni ekonomist Svjetske banke Paul Romer u intervjuu za The Wall Street Journal rekao kako je zabrinut da je izvješće podložno kampanjama za izmjenu podataka u političke svrhe. Romer je rekao da sumnja u niz metodoloških promjena u izvješću koje su poboljšale rangiranje Čilea pod konzervativnim vladama, ali su naštetile njegovu rejtingu u vrijeme socijalističkih vlada.
Svjetska banka negirala je da je izvješće manipulirano, a Romer je nedugo nakon toga dao ostavku. Tada je rekao kako vjeruje da je uloga Svjetske banke kao pouzdanog posrednika u ekonomskim izvješćima, poput Doing Businessa, u temeljnom sukobu s njenom diplomatskom misijom. Nakon otkrića dodatnih nepravilnosti u podacima 2020. godine, Svjetska banka je obustavila objavljivanje izvješća - u početku samo privremeno - i naručila vanjsku istragu.
Dnevnik.ba