Ruski dron pogodio zgradu u Rumunjskoj
Ruski dron pogodio zgradu u Rumunjskoj, oglasio se i NATO
Nakon što je ruska bespilotna letjelica pogodila stambenu zgradu u središtu rumunjskog grada Galațija, oglasio se i NATO.
Glasnogovornica Saveza Allison Hart izjavila je da je glavni tajnik Mark Rutte u kontaktu s rumunjskim vlastima te da NATO osuđuje "rusku nepromišljenost".
U poruci objavljenoj na društvenoj mreži X, glasnogovornica je detaljnije pojasnila stav Saveza.
"Jutros je bespilotna letjelica pogodila stambenu zgradu u Rumunjskoj, u kontekstu ruskih napada na ukrajinsku infrastrukturu u blizini granice. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u kontaktu je s rumunjskim vlastima. Osuđujemo rusku nepromišljenost. NATO će nastaviti jačati svoju obranu od svih prijetnji, uključujući i one od bespilotnih letjelica", stoji u priopćenju.
Rumunji potvrdili da se radi o ruskom dronu
Rumunjsko ministarstvo obrane potvrdilo je da je bespilotna letjelica koja se srušila na stambenu zgradu u Galațiju bila ruski Geran-2. Riječ je o dronu koji Rusija proizvodi po uzoru na iranski model Shahed. Istraga je u tijeku, a dvije su osobe ozlijeđene.
Stručni timovi Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova i rumunjske Obavještajne službe nastavljaju s očevidom na području zgrade u Galațiju. Dronove Geran proizvodi Rusija, razvijeni su na temelju iranskog modela Shahed, a Rusija ih od početka rata intenzivno koristi protiv Ukrajine.
"Prema prvim informacijama, čini se da je cjelokupni teret bespilotne letjelice tipa Geran-2, ruskog podrijetla, eksplodirao u trenutku udara", priopćilo je Ministarstvo obrane u petak ujutro.
O kakvom se dronu radi?
Geran-2 je ruska inačica iranskog drona Shahed-136. Riječ je o takozvanom kamikaza dronu za jednokratnu uporabu, odnosno letjelici koja nosi eksploziv i namjerno se obrušava na cilj.
Radi se o relativno jeftinom, sporom i bučnom dronu s delta-krilom. Dug je oko 3,5 metara, raspon krila mu je oko 2,5 metara, masa oko 200 kilograma, a leti brzinom od oko 180 do 185 km/h. Može nositi eksplozivno punjenje od nekoliko desetaka kilograma, najčešće se navodi oko 50 kilograma, dok su kod novijih ruskih inačica prijavljene i teže bojeve glave.
Navodi se uglavnom satelitskom i inercijalnom navigacijom, što znači da ga operater ne mora ručno voditi tijekom cijelog leta.
Jedna od njegovih glavnih prednosti za Rusiju je to što je dovoljno jeftin da se može slati u velikom broju. Takvi napadi iscrpljuju protuzračnu obranu jer Ukrajina mora odlučiti hoće li na relativno jeftin dron trošiti znatno skuplje projektile.
Rusija ga masovno koristi za napade na ukrajinsku energetsku, lučku i civilnu infrastrukturu.
Ministarstvo obrane oštro je osudilo incident. "Ministarstvo obrane oštro osuđuje neodgovorne postupke Ruske Federacije i naglašava da oni predstavljaju novi izazov regionalnoj sigurnosti i stabilnosti u području Crnog mora", stoji u priopćenju.
"Takvi incidenti pokazuju nepoštivanje Ruske Federacije prema normama međunarodnog prava i ugrožavaju ne samo sigurnost rumunjskih građana, već i kolektivnu sigurnost NATO-a", dodaje se.
Dnevnik.ba