Postaje li Arktik nova najopasnija točka: Rusi optužili NATO za provociranje rata pa proglasili "novu eru"

U autorskom tekstu objavljenom povodom najnovijih zbivanja na krajnjem sjeveru, Lavrov se osvrnuo na pojačanu prisutnost snaga Sjevernoatlantskog saveza, s posebnim naglaskom na misiju "Arctic Sentry" (Arktička straža) koja je pokrenuta u veljači ove godine.

"Takve vojne aktivnosti na krajnjem sjeveru predstavljaju izravnu prijetnju sigurnosti Rusije. Povećavaju se rizici od incidenata koji bi mogli pokrenuti oružanu konfrontaciju s potencijalno katastrofalnim posljedicama", poručio je Lavrov, ocijenivši vojne vježbe NATO-a u ovoj regiji izrazito agresivnima.

Upozorenja iz Moskve dolaze u trenutku kada države članice NATO-a pojačavaju svoju prisutnost na sjeveru kao odgovor na rat u Ukrajini koji je započeo 2022. godine. Među njima je i Norveška, koja je nedavno proširila svoju novoosnovanu vojnu brigadu s bazom na Arktiku.

S druge strane, Rusija upravo u ovoj regiji ima svoju najveću vojnu prisutnost, uključujući najopsežniju infrastrukturu i podmornice naoružane nuklearnim oružjem, smatrajući Arktik zonom od vitalnog nacionalnog interesa.

Lavrov je kritizirao i trenutno stanje Arktičkog vijeća, istaknuvši da je njegov rad praktički zamrznut od ožujka 2022. godine zbog bojkota zapadnih članica.

"NATO i druge zapadne zemlje ne skrivaju svoje prave motive, otvoreno deklarirajući namjeru da Arktik pretvore u novi front za suprotstavljanje razvoju Rusije i njezinih partnera", dodao je šef ruske diplomacije, naglasivši da Zapad gura Arktik prema potpunoj militarizaciji.

"Nova era" i okretanje Kini i Indiji

Ipak, Lavrov je istaknuo da, unatoč zapadnim sankcijama, Rusija započinje "novu eru arktičkog pomorstva". Kao povijesni trenutak naveo je 19. kolovoza, kada je po prvi put jedan kontejnerski brod iz Kine stigao u rusku luku Murmansk preko Sjevernog morskog puta, koji postaje ključni tranzitni koridor prema Aziji.

Arktik čini najmanje 10 posto ruskog BDP-a i dom je za više od 2,5 milijuna građana Rusije. Zbog toga Moskva ubrzano jača suradnju sa zemljama poput Kine, Indije i članicama BRICS-a.

Kako je objasnio Lavrov, trenutno se vode pregovori s Pekingom o povećanju frekvencije kontejnerskog prometa, dok indijske tvrtke već sudjeluju u eksploataciji prirodnih resursa u ovoj rudama bogatoj regiji. Zanimljivo je, prema njegovim riječima, da interes za arktičke projekte i dalje pokazuju Južna Koreja i Singapur, unatoč tome što službeno sudjeluju u zapadnim sankcijama protiv Moskve.

Na kraju, Lavrov je poručio da će Rusija nastaviti s razvojem Arktika, od industrijske infrastrukture i turizma do znanstvenih istraživanja i zaštite okoliša. Naglasio je da je Moskva spremna obnoviti punopravan rad Arktičkog vijeća ukoliko sve strane budu poštovale legitimne interese drugih, ali je jasno dao do znanja da će beskompromisno braniti svoje nacionalne interese od svih neprijateljskih akcija.