Hrvatska srušila rekord u potrošnji struje. Najgore je navečer

Podaci pokazuju da se posljednjih godina promijenio odnos između ljetnih i zimskih vrhunaca potrošnje. Nekada je potrošnja bila najveća zimi, no ta se razlika postupno smanjivala zbog toplijih zima, sve toplijih ljeta i veće turističke potrošnje. Ljetni maksimumi u međuvremenu su prestigli zimske, ističu iz HOPS-a.

Najveća satna potrošnja tijekom zime 2023./2024. iznosila je 2905 MWh, zime 2024./2025. porasla je na 3052 MWh, a prošle zime na 3264,2 MWh. Ljetni maksimum 2024. iznosio je 3362,8 MWh, prošle godine 3150,1 MWh, dok je u kolovozu ove godine dosegnut povijesni maksimum od 3400,5 MWh. Zabilježen je u 21 sat.

Potrošnja u prvih sedam mjeseci raste treću godinu zaredom

Iako ovogodišnji srpanj nije donio rekordnu mjesečnu potrošnju, podaci za prvih sedam mjeseci pokazuju da potrošnja električne energije postupno raste. Od siječnja do kraja srpnja 2024. u Hrvatskoj je potrošeno 10,436 milijuna MWh električne energije. U istom razdoblju 2025. potrošnja je iznosila 10,530 milijuna MWh, a ove godine 10,632 milijuna MWh.

Potrošnja je tako u prvih sedam mjeseci ove godine bila oko jedan posto veća nego lani i 1,9 posto veća nego u istom razdoblju 2024. Među pojedinim mjesecima ipak postoje znatne razlike. Ovogodišnja potrošnja bila je posebno visoka u siječnju, kada je iznosila 1,834 milijuna MWh. To je oko 7,7 posto više nego u siječnju prošle godine i 10,5 posto više nego u siječnju 2024.

U ljetnim mjesecima slika je nešto drugačija. Potrošnja u lipnju tijekom posljednje tri godine gotovo se nije mijenjala. Iznosila je 1,441 milijun MWh u 2024., 1,454 milijuna MWh u 2025. te 1,466 milijuna MWh ove godine.

Ni rekordne vrućine nisu oborile srpanjski rekord

Unatoč ovogodišnjem rekordnom toplinskom valu, ni srpanjska potrošnja nije dosegnula rekord iz 2024. U srpnju ove godine potrošeno je 1,662 milijuna MWh električne energije, neznatno više od 1,654 milijuna MWh u srpnju 2025., ali oko osam posto manje nego u srpnju 2024., kada je potrošnja iznosila 1,806 milijuna MWh.

Podaci za cijeli kolovoz još nisu dostupni pa se učinak ovogodišnjih vrućina na ukupnu mjesečnu potrošnju zasad ne može usporediti s prethodnim godinama.

"Toplinski valovi sigurno utječu na porast potrošnje, ali je nezahvalno uspoređivati s prosječnim danima jer potrošnja ovisi o danu u tjednu, trajanju toplinskog vala, vlažnosti, vjetru, preklapanju s blagdanima, pa čak i o sportskim događajima kao što je svjetsko nogometno prvenstvo", ističu iz HOPS-a

Klima uređaji i dizalice topline dodatno opterećuju sustav

Jedan od razloga rasta ljetne potrošnje je sve raširenija uporaba klima-uređaja. Operatori sustava, međutim, nemaju podatke o broju ugrađenih klima i dizalica topline, pa njihov pojedinačni utjecaj nije moguće precizno izdvojiti. Takvi se uređaji sve češće koriste i za grijanje, pri čemu inverter klima-uređaji i u kontinentalnoj Hrvatskoj mogu biti dovoljni za grijanje tijekom zime.

Podaci HEP-a pokazuju da se tijekom ljeta veći dio opterećenja elektroenergetskog sustava seli prema područjima s velikim brojem turista. Lokalno opterećenje distribucijske mreže raste ondje gdje se istodobno povećavaju broj korisnika, turistička aktivnost i potreba za hlađenjem. U pojedinim područjima odnos između ljetne i zimske potrošnje zbog toga može biti čak 5:1.

HEP navodi da je opterećenje prijenosne i distribucijske mreže ljeti najveće između 20 i 22 sata. Slična stvarna potrošnja može se pojaviti i između 12 i 15 sati, ali tada dio potreba potrošači pokrivaju vlastitom proizvodnjom, uglavnom iz sunčanih elektrana na krovovima. Zbog toga se ta potrošnja ne vidi u istoj mjeri kao opterećenje mreže.

U razdobljima povećane potrošnje HEP proizvodnju iz hidroelektrana prilagođava dotocima, stanju akumulacija i potrebama sustava. Opskrba se osigurava kombinacijom raspoloživih domaćih izvora i, prema potrebi, kupnjom električne energije na tržištu.

Sunčane elektrane kao rješenje za opterećenja

U HEP-u smatraju da bi ljetne vrhunce potrošnje mogla ublažiti kombinacija sunčanih elektrana, baterijskih spremnika i pametnog upravljanja potrošnjom. Solarne elektrane tijekom dana smanjuju količinu energije koja se mora preuzeti iz mreže, dok baterije mogu dio proizvedene struje sačuvati i koristiti u večernjim satima, kada je opterećenje najveće.

HEP zato najavljuje razvoj projekata baterijskih spremnika na lokacijama sunčane elektrane Korlat, priključne snage 75 MW, koja je nedavno počela s redovnom proizvodnjom, te sunčane elektrane Sukošan, snage 45 MW, koja je u visokoj fazi pripreme.

Dugoročnom povećanju fleksibilnosti sustava trebali bi pridonijeti i novi kapaciteti akumulacijskih jezera i reverzibilnih hidroelektrana. HEP među njima navodi projekte HES Kosinj i RHE/CHE Vinodol, a u budućnosti računa i na proizvodnju i primjenu vodika.

Gospodarstvo raste brže od potrošnje struje

Bez obzira na nove baterijske spremnike i obnovljive izvore koje razvijaju HEP i privatne kompanije, Hrvatska gospodarska komora (HGK) očekuje daljnji rast potrošnje električne energije. Razlozi su elektrifikacija prometa i grijanja, digitalizacija i razvoj podatkovnih centara.

Potpredsjednica HGK Marija Šćulac ističe da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjih desetak godina znatno ojačalo, ali potrošnja električne energije nije rasla istom brzinom kao BDP. Riječ je o takozvanom "decouplingu", odnosno razdvajanju gospodarskog rasta od rasta potrošnje električne energije, što se smatra pozitivnim trendom.

Dok hrvatski BDP posljednjih godina raste oko tri do četiri posto godišnje, ukupna domaća potrošnja električne energije u 2025. iznosila je nešto više od 19 TWh i porasla za manje od jednog posto. Šćulac razloge vidi u većoj energetskoj učinkovitosti, ali i promijenjenoj strukturi hrvatskog gospodarstva.

Velik dio gospodarskog rasta dolazi iz uslužnih djelatnosti, turizma i osobne potrošnje, koje troše manje energije od teške industrije. Tehnološki napredak istodobno omogućuje stvaranje veće dodane vrijednosti uz relativno manju potrošnju energije. Takav bi se odnos, međutim, u budućnosti mogao promijeniti. Potrošnja električne energije već je u prvom tromjesečju ove godine bila 2,2 posto veća nego u istom razdoblju 2025., a HGK očekuje postupno snažniji rast.

Posebno brzo raste solarna energija

Iz HGK upozoravaju da Hrvatska danas ima oko 6300 MW ukupne instalirane snage proizvodnih kapaciteta, što je oko 2000 MW više nego prije nekoliko godina. Obnovljivi izvori energije u 2025. činili su 74,1 posto ukupne domaće proizvodnje električne energije, a posebno brzo raste solarna energija.

Do početka ove godine instalirana snaga solarnih elektrana dosegnula je 1500 MW, čime je solar prvi put prestigao vjetar po instaliranoj snazi. No rast proizvodnih kapaciteta otvara pitanje može li elektroenergetska mreža prihvatiti sve nove elektrane.

Na mrežu HEP-ODS-a u veljači ove godine bilo je priključeno oko 44.000 sunčanih elektrana, a prema podacima HGK-a proizvodni projekti u prosjeku se realiziraju tri puta brže od jačanja prijenosne i distribucijske mreže. Problem su, prema HGK-u, zagušenja, nedovoljni kapaciteti za prihvat novih projekata obnovljivih izvora i starost mreže.

Domaći obnovljivi izvori 

Klimatske promjene stvaraju dodatni pritisak. Sušna razdoblja mogu smanjiti proizvodnju hidroelektrana upravo u vrijeme kada toplinski valovi povećavaju potrošnju električne energije za hlađenje. Istodobno raste i proizvodnja električne energije za vlastite potrebe, koja se ne mora u cijelosti vidjeti u podacima operatora kao dodatno opterećenje mreže.

Prema HGK-u, jedno od ključnih pitanja u idućem razdoblju bit će može li Hrvatska rastuću potražnju za električnom energijom pratiti dovoljno brzim razvojem domaćih obnovljivih izvora, elektroenergetske mreže, baterijskih sustava i drugih oblika fleksibilnosti.

Cilj, poručuju iz komore, nije ograničavati potrošnju, nego omogućiti gospodarstvu da stvara sve veću vrijednost uz učinkovitije korištenje energije te rastuću elektrifikaciju pokriti sigurnom, konkurentnom i sve čišćom domaćom proizvodnjom.