Što je to s ekstremima, Večernji list BiH je pitao klimatologa Bakira Krajinovića, znanstvenika koji vrijeme izvrsno razumije.
Veća količina energije
- Što se tiče vremenskih prilika tijekom ljeta, ono što nam se događalo sasvim je uobičajeno za ovo razdoblje godine. Nepogode lokalnog karaktera, pljuskovi, olujni udari vjetra koji nanose štete, pojava tuče, to su sve meteorološke pojave koje se događaju u ljetnim mjesecima. No ono što nam se događalo u srpnju, konkretno 19. srpnja, kada je nevrijeme krenulo od Slovenije, pa preko RH i BiH do Srbije, ne događa se tako često. To je veliki olujni sustav koji se nije prvi put dogodio na ovim prostorima, ali smo, nažalost, ovaj put imali i smrtne slučajeve, tako da ono što nam dolazi s klimatskim promjenama, promjena u globalnim sustavima, rast temperatura, to sve donosi veću količinu energije u atmosferi. Prisjetite se, prije 18. srpnja bilo je dugo razdoblje s visokim temperaturama zraka pa su one dovele do toga da ima puno energije u sloju, ta je energija formirala oluju koja je počela u sjevernoj Italiji i cijelo vrijeme ta se oluja "hranila" i zbog toga je intenzitet bio tako ekstreman i prešao je iz lokalnog na regionalno područje. I ono što nam se događa može se povezati s klimatskim promjenama i imat ćemo sve češće i intenzivnije nepogode jer 150 godina naše aktivnosti i zagađenja dolazi na naplatu. Mi nikako da shvatimo da nam ekstremno vrijeme ugrožava živote i tek kad netko strada, postajemo svjesni ozbiljnosti. Moramo biti spremni na to da će se slične vremenske neprilike, česte izmjene ekstrema od toplinskog vala pa do razornih oluja, događati i dalje i morat ćemo se prilagoditi tome, a s obzirom na to da smo toliko promijenili klimu, budućnost nam i nije svijetla - priča nam Krajinović. Pitamo ga kako se BiH s tim može boriti. - Ako pogledamo tu borbu na globalnoj razini, sve su se zemlje putem Pariškog sporazuma obvezale smanjiti razinu stakleničkih plinova kako bi se smanjio porast temperature. To je najvažniji korak. BiH ga je usvojila i ratificirala. Mi smo dio svjetske obitelji koja se tako bori protiv klimatskih promjena - priča Krajinović. Na kraju ističe da moramo biti svjesni rizika i ponašati se odgovorno.
Meteoalarmi
- Ove godine stvorena je slika da su ljudi opterećeni meteoalarmom, ali mi ne diktiramo vrijeme, nego želimo samo upozoriti na ono što se događa. Sustav ranog upozoravanja nešto je što UN i Svjetska meteorološka organizacija nastoje unaprijediti i zato postoji inicijativa da je važno rano upozorenje te da svaki građanin, i dijete u vrtiću i čovjek koji se izlaže vremenskim neprilikama, mora planirati nešto na temelju crvenog ili narančastog upozorenja. Nastojimo na jednostavan način upozoriti građane da spase živote i što se može spasiti od imovine, a sve kako bismo zajedno izišli iz ovih nepogoda i pobijedili krizu jer ogromne su materijalne štete od svake superstanične oluje - naveo je, među ostalim, Krajinović.
Dnevnik.ba