Milanović: "Što Hrvatska zapravo ima od članstva i zajedničke politike?"

Milanović smatra da se treba postaviti pitanje što Hrvatska ima od članstva u Europskoj uniji, posebno iz perspektive nacionalne sigurnosti.

"Ne zato da bismo raspisali referendum o izlasku jer to nije ni realno ni pametno, iz današnje perspektive čak je i ludo", rekao je. Dodao je da u politici i državništvu svatko tko svjesno radi protivno nacionalnim interesima zaslužuje da ga se makne s pozicije.

Predsjednik je kao jedan od ključnih nacionalnih interesa naveo gospodarski rast. "Je li to sigurnost? Svakako. Je li to gospodarski rast ili rast društvenog standarda, koji je u zadnjih deset godina bio 2,5 posto godišnje, sa svim fondovima koje smo imali, koji su izvanredni jer su rezultati potresa, epidemija, inače bi to bio manji novac", rekao je Milanović i usporedio Hrvatsku sa Srbijom.

"Susjedna Srbija, koja se otrgla 12-godišnjem ropstvu, kako neki kažu, u tom je razdoblju imala otprilike isti rast pod Vučićem. Bez europskog novca u značajnijoj mjeri, s nešto kineskog i puno manje ruskog", kazao je. Pojasnio je da su to parametri za orijentaciju i donošenje zaključaka, a ne za žaljenje.

Hrvatska vanjska politika i demokracija

Milanović je komentirao i vanjsku politiku Europske unije. Smatra da se ona desetljećima ne mijenja niti će se mijenjati jer više ne postoji većina potrebna za dogovor. Ponovio je da je EU bio zamišljen kao zajednica sa zajedničkom vanjskom politikom, gotovo kao država, ali da to nije.

"Cijena toga je da hrvatska vanjska politika ne postoji. Je li to naša odluka? Zadovoljava li to da o nizu pitanja šutimo, da nas na vanjskim forumima po svijetu predstavljaju bivši političari koji su na ta mjesta došli bez popularnog mandata? Dakle, što s demokracijom nema ama baš nikakve veze, naročito s obzirom na ovlasti koje imaju", izjavio je.

Kao primjer je naveo Federicu Mogherini i Catherine Ashton, visoke predstavnice za vanjsku politiku u vrijeme dok je bio premijer, za koje je rekao da su bile izabrane kompromisno. "Tada se pazilo što se govori i one su cijelo vrijeme imale ruku na kočnici, uvijek su na Europskom vijeću dolazile referirati na samom kraju, bez povišenih tonova, bez nametanja sitnih agendi", rekao je.

Predsjednik je izrazio želju da akademska zajednica i mediji počnu promišljati o stvarnim svjetskim odnosima i definiciji demokracije. U tom je kontekstu spomenuo situaciju na Ustavnom sudu.

"Je li ova naša demokracija sukob u Ustavnom sudu, što je ljudski sukob, ali nije dobrodošao. Je li to ono u Poljskoj, gdje su se potukli na ulazu u Ustavni sud, je li to divljački upad rulje 6. siječnja 2021. u američki kongres? I može li nam nakon toga itko iz tih krugova pričati o demokraciji?", zapitao se.

Svoj je govor zaključio porukom da se postavljanjem pitanja izbjegavaju stvarni, fizički sukobi. "I najprizemnija psovka boli manje od pravog udarca. To grubo zvuči, ali tako je", rekao je i pozvao okupljene da razvijaju kritički um.