Sir Richard Knighton
Šef britanske vojske poziva Europu na buđenje: "Prijetnja iz Rusije raste"
Britanija zaostaje za svojim europskim saveznicima u suočavanju sa sve većom prijetnjom iz Rusije, upozorio je načelnik Glavnog stožera britanskih oružanih snaga, general zrakoplovstva Sir Richard Knighton. U intervjuu za Financial Times rekao je da je Moskva sve spremnija na rizične poteze te da Europa mora ozbiljnije shvatiti opasnosti koje proizlaze iz ruskih aktivnosti.
"Ovo je najopasnije razdoblje koje sam doživio u svom odraslom životu. Ta prijetnja, prvenstveno iz Rusije, ali i šire na globalnoj razini, raste", izjavio je 57-godišnji Knighton.
Prema njegovim riječima, europske zemlje koje su bliže Rusiji bolje razumiju ozbiljnost sigurnosne situacije, dok Britanija mora sustići svoje saveznike u prepoznavanju prijetnji i pripremama za njihovo suzbijanje.
"Govorimo o ciljanim ubojstvima, sabotažama i kibernetičkim napadima"
Knighton smatra da izraz "hibridne aktivnosti", kojim se često opisuju ruske operacije protiv zapadnih država, više ne odražava ozbiljnost onoga što se događa.
"Govorimo o ciljanim ubojstvima, govorimo o sabotažama, govorimo o kibernetičkim napadima. To su vrlo stvarne stvari za koje imamo dokaze da ih provodi ruska država u Europi, a u određenoj mjeri i u Ujedinjenom Kraljevstvu", rekao je.
Upozorio je da je spremnost Moskve na preuzimanje rizika očito porasla, zbog čega smatra da Britanija mora promijeniti način na koji pristupa sigurnosnim prijetnjama.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada europske sigurnosne službe istražuju niz prijetnji bombama upućenih zrakoplovnim kompanijama i medijskim organizacijama.
Prema Financial Timesu, obavještajne i sigurnosne agencije više europskih država zajednički pokušavaju utvrditi podrijetlo prijetnji. Dio obavještajnih dužnosnika sumnja na Rusiju, no istraga je još u ranoj fazi i zasad nema potvrde da Moskva stoji iza tih incidenata.
Rusija je ranije odbacivala optužbe o umiješanosti u hibridne napade na europskom teritoriju.
Britanci moraju razumjeti zašto se više troši na obranu
Knighton je poručio da britanska vlada mora jasnije objasniti građanima kakvim je prijetnjama zemlja izložena, osobito u trenutku kada od društva traži prihvaćanje većih izdvajanja za obranu.
Britanske vlasti planiraju povećati obrambenu potrošnju na tri posto bruto domaćeg proizvoda do 2030. godine.
Prema Knightonu, ulaganja u obranu nisu samo pitanje vojne opreme i naoružanja, nego i sposobnosti društva da razumije sigurnosne izazove te podrži mjere potrebne za odvraćanje mogućeg napada.
Posebno upozorio na ruske podmornice
Jedan od ključnih izazova koje je Knighton izdvojio jest zaštita pomorskih pravaca i kritične infrastrukture od ruskih podmornica.
Britanija zajedno s nordijskim, baltičkim i drugim europskim saveznicima planira pojačati vojnu suradnju na sjeveru Europe, osobito u sjevernom Atlantiku, na Arktiku i u Baltičkom moru.
Cilj je spriječiti Rusiju da u slučaju šireg sukoba ugrozi međunarodnu plovidbu, podmorske komunikacijske kabele i drugu ključnu infrastrukturu.
Knighton je naglasio da sigurnost sjevernog Atlantika nije važna samo za Europu nego i za Sjedinjene Američke Države, čija sigurnost također ovisi o stabilnosti tog područja.
Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost
Britanski vojni zapovjednik smatra da europske zemlje moraju preuzeti veći dio odgovornosti za svoju obranu, neovisno o tome tko se nalazi na čelu Sjedinjenih Država.
Istaknuo je da američko strateško usmjeravanje prema indo-pacifičkoj regiji nije započelo dolaskom Donalda Trumpa na vlast, nego je riječ o dugoročnijoj promjeni američkih prioriteta.
Zbog toga europske države, prema Knightonu, moraju ojačati vlastite vojne sposobnosti kako bi mogle vjerodostojno odvraćati Rusiju od daljnje agresije.
Njegova je poruka da snažnija europska obrana nije priprema za neizbježan rat, nego način da se mogućnost rata smanji i očuva mir.