Hercegovina bi s novom magistralom dobila prometni "bajpas"

Iako mnoge stvari u Bosni i Hercegovini idu teško, sporo ili nikako, sve se više razvija svijest o tome koliko je važna prometna infrastruktura. U projekciji budućnosti kroz idućih nekoliko godina vrijedi zamisliti mogućnost da se iz Mostara preko nove brze ceste može za 30 ili 35 minuta doći do granice s Hrvatskom, odnosno u Imotski. No, novu dodatnu perspektivu svemu donosi ideja izmještanja magistralne ceste M6, koja povezuje Čapljinu, Ljubuški i Grude, na potez Miletina – Cerno – Lipno – Grljevići – Borajna – Podledinac, javlja RTV Herceg-Bosne.  

Višestruka korist i povezivanje ključnih čvorišta

Izmještanje ove magistralne ceste Hercegovini bi donijelo višestruku korist. Prvo, jer bi put između Gruda i Čapljine bio znatno brži, a potom jer bi se izravno povezalo čvorište Podledinac na brzoj cesti koja je u izgradnji te čvorište Zvirovići na Koridoru 5c. Uz to, prometno bi se rasteretili Ljubuški i Međugorje, a u konačnici i Čapljina.

Posebno je važno što je riječ o potpuno novoj prometnici koja bi omogućila do sada nezamisliva kretanja, a bila bi povezana s magistralnom cestom M17.4 između Čitluka i Ljubuškog te regionalnom cestom R-425, koja je važna poveznica između dvije hercegovačke županije. Prvi dio projekta odnosi se na dionicu od Miletine do Podledinca, a sve bi bilo zaokruženo novim projektom prometnice od čvorišta Zvirovići do naselja Tasovčići u Čapljini.

"Cilj je izmještanje tranzitnog prometa iz naseljenih područja, čime bismo unaprijedili sigurnost i protočnost prometa. Izrađeno je idejno rješenje izmještanja trase na poddionici Lipno – Cerno – Miletina, a tu u Cernom imamo vezu s magistralnom cestom M17.4. Projekt brze ceste Mostar – Široki Brijeg – granica BiH i RH obradio je čvorište Podledinac i mi se vežemo za to čvorište", istaknuo je Amar Karavdić, predstavnik JP Ceste FBiH.

Trasa duga 26 kilometara uz uvažavanje lokalnih zajednica

U igri za idejno rješenje nove prometnice bile su dvije verzije, a nakon odabira bolje opcije, Ceste Federacije BiH rade na izradi idejnog projekta, nakon čega slijedi i izrada glavnog projekta. Sama izgradnja, za koju tek naknadno treba osigurati novac, omogućila bi Hercegovini pravu prometnu mrežu, odnosno "bajpas" s više povoljnih pravaca za kretanje.

Dvije verzije trase trase buduće izmještene ceste od kojih je prva odabrana

RTV HB -

"Odabrana je najpovoljnija verzija, a to je verzija 1. Njena dužina je 26 kilometara, a projektirana je za brzinu od 70 km/h. Mi smo tijekom projektiranja imali sastanke s predstavnicima lokalnih zajednica, i to općina Čitluk i Grude te gradova Ljubuški i Čapljina. Oni su imali određene zahtjeve oko povezivanja s lokalnom mrežom cesta, mi smo to uvažili i ugradili u projekt", pojasnio je Karavdić.

O važnosti ovakvih infrastrukturnih zahvata govorio je i Mate Lončar, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša Županije Zapadnohercegovačke:

"Svaka nova cesta, svaka nova prometnica, bez obzira iz čije nadležnosti – bila ona lokalna, županijska, regionalna ili magistralna na razini Federacije, a o autocestama da ne govorim – korak je koji uistinu doprinosi kako razvoju gospodarstva, a isto tako opstanku i ostanku našeg naroda na ovim područjima i boljoj komunikaciji. Jer ta infrastruktura na neki način označava život, stvaranje novih radnih mjesta i razvoj gospodarstva."

Nova trasa izmještene ceste označena je žutom bojom

RTV HB -

Nove obilaznice i šire osnaživanje prometnog krvotoka

Širu sliku budućeg osnaživanja hercegovačkog prometnog krvotoka daje izgradnja Koridora 5c na području oko Mostara, ali i ceste koje financira Republika Hrvatska, poput ceste Hutovo – Ravno te pravca Posušje – Vir – Vinica – granica Republike Hrvatske – Aržano.

No, ono za čim vape praktično sva hercegovačka mjesta su nove obilazne ceste. U tom pogledu najbliže završetku su dvije grudske obilaznice, od čega je Južna u završnoj fazi izgradnje, dok je za Sjevernu potrebno osigurati novac za završne radove. Od velikog značaja je i Južna obilaznica Mostara, koja bi također trebala biti poveznica između zapadnohercegovačke brze ceste i Koridora 5c na drugom kraju. Od ostalih mjesta vrijedi istaknuti kako su prvi konkretniji koraci urađeni oko projekta čitlučke obilaznice u zapadnom dijelu općine.

"Na godišnjoj razini prosječno dnevno prođe preko 16 tisuća vozila kroz središte naše općine, a u ljetnom razdoblju skoro 20 tisuća. Tu je urađeno idejno rješenje, mi smo tu trasu stavili u nacrt Prostornog plana koji ćemo usvojiti do kraja godine i sada će Ceste Federacije BiH pristupiti izradi idejnog i glavnog projekta", kazao je načelnik Općine Čitluk Marin Radišić.

Zasigurno svi ovi projekti iziskuju velika financijska sredstva. No, njihova realizacija u konačnici bi Hercegovini osigurala do sada nezamislivu razvojnu perspektivu, posebno kada se uzmu u obzir dosadašnji gospodarski rezultati ostvareni uz vrlo zastarjelu i nerazvijenu prometnu infrastrukturu.