Analitičar Avdagić: "Trumpa je porazila ekonomija"

Avdagić je pojasnio da je proces imenovanja mandatara u Izraelu sličan onome u Hrvatskoj. Predsjednik države razgovara s predstavnicima parlamentarnih stranaka i na temelju toga odlučuje kome će povjeriti mandat. U Knesetu se, kaže, sada sučeljavaju dva bloka: dosadašnji, okupljen oko Benjamina Netanyahua, i oporbeni koji predvodi Eizenkot.

Avdagić ističe da je Eizenkotov najveći izazov okupiti većinu jer njegov blok čine političke opcije različitih svjetonazora. Posebno je osjetljivo pitanje potpore arapskih zastupnika. Dio oporbe, uključujući Avigdora Liebermana i Naftalija Bennetta, protivi se suradnji s arapskim strankama, čak i ako bi one samo podržavale manjinsku vladu.

"Netanyahu bi mogao ciljati i na predsjedničku funkciju"

Analitičar je povukao paralelu s odnosom Domovinskog pokreta i SDSS-a nakon zadnjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Ako Eizenkot ne uspije pomiriti te razlike i osigurati parlamentarnu većinu, mogući su novi izbori.

Prema Avdagiću, Netanyahu ima važnu prednost jer ostaje na čelu tehničke vlade ako pregovori o novoj vlasti propadnu. "On je na neki način i dalje ključar. Ako ne dođe do dogovora o novoj vladi, Netanyahu nastavlja voditi zemlju u tehničkom mandatu", objasnio je.

Kao jednu od mogućnosti spomenuo je veliku koaliciju, koja bi Netanyahuu osigurala politički opstanak čak i ako ne bi ostao premijer. Avdagić smatra da bi u takvom scenariju Netanyahu mogao ciljati i na predsjedničku funkciju, s obzirom na to da se 2028. održavaju izbori za predsjednika, kojeg bira parlament na sedmogodišnji mandat.

"Ja ga zovem mačkom s devet političkih života"

Takav razvoj događaja, procjenjuje analitičar, mogao bi biti povezan i s pravosudnim problemima s kojima se Netanyahu suočava. Na pitanje o razlikama između dvojice političara, Avdagić je istaknuo Eizenkotovu dugu vojnu karijeru i osobno iskustvo ratnih gubitaka, uključujući pogibiju sina.

Smatra da Eizenkot ima drugačiji javni imidž od Netanyahua i da ga dio izraelske javnosti percipira kao umjerenijeg i pragmatičnijeg političara. Ipak, upozorava da se njihovi politički stavovi o nekim važnim pitanjima ne razlikuju koliko se možda čini.

Avdagić je ocijenio da bi čak i manjinska Eizenkotova vlada mogla znatno promijeniti Netanyahuov položaj jer bi ostankom bez vlasti izgubio dio političkog utjecaja. "Ja ga zovem mačkom s devet političkih života. Sad gledamo je li ih potrošio", rekao je Avdagić.

"Promjene u američkom Kongresu ne mogu se promatrati odvojeno od budućih odnosa u Izraelu"

Avdagić je govorio i o povezanosti izraelske i američke politike, osobito u kontekstu rezultata američkih međuizbora. Naglasio je da je američki predsjednik Donald Trump imao velik utjecaj na izraelsku politiku, ali i da su potezi Netanyahuove vlade utjecali na političke prilike u SAD-u.

Zato smatra da se promjene u američkom Kongresu ne mogu promatrati odvojeno od budućih odnosa u Izraelu. Zaključio je da će ishod pregovora o sastavljanju izraelske vlade odrediti ne samo sudbinu nove parlamentarne većine, nego i politički opstanak Benjamina Netanyahua.

Uvjerljiva pobjeda demokrata na američkim međuizborima prvenstveno je posljedica nezadovoljstva građana gospodarskim prilikama i visokim troškovima života, ocijenio je Avdagić. Smatra da je predsjednik Donald Trump dodatno polarizirao američko društvo, a rezultati izbora otvaraju i pitanje budućnosti njegova pokreta MAGA.

O SAD-u: Presudila je ekonomija

Avdagić ističe da stranka aktualnog predsjednika tradicionalno gubi potporu na izborima usred mandata, ali da je ovaj put ključno bilo nezadovoljstvo ekonomijom. "Neki će reći da je presudila vanjska politika, ali zapravo nije. Presudila je ekonomija", rekao je. Prema njegovoj ocjeni, rat s Iranom utjecao je na birače ponajprije kroz gospodarske posljedice, a ne kao vojni sukob.

Avdagić smatra da je Trumpova administracija očekivala loš izborni rezultat i da je predsjedniku bilo važno osigurati što više vlastitih, lojalnih kandidata unutar Republikanske stranke. Kaže da je Trump podržavao i kandidate koji nisu imali najbolje izborne izglede, ali su bili odani njegovoj politici.

Takva strategija mogla bi mu biti važna u odnosima s novom demokratskom većinom u Kongresu, osobito kod korištenja predsjedničkog veta. Avdagić je podsjetio da demokrati u Senatu nemaju dovoljno glasova da samostalno nadglasaju veto, kao ni da osude predsjednika u mogućem postupku opoziva.

"Nije prekasno da demokati pronađu novo lice, ali..."

Avdagić je upozorio na nezadovoljstvo dijela birača koji su na predsjedničkim izborima podržali Trumpa jer su očekivali velike promjene. Smatra da se dio tih očekivanja nije ispunio i da su se među Trumpovim pristašama pojavile podjele. Posebno je izdvojio birače koji nisu čvrsto vezani ni za jednu stranku, nego glasaju prema procjeni o vlastitom životnom standardu.

Očekuje da će se američka politika nakon međuizbora sve više okretati predsjedničkim izborima 2028. godine. Među republikancima kao najizglednijeg kandidata vidi potpredsjednika JD Vancea, a spominje se i državni tajnik Marco Rubio. Demokrati, kaže, imaju pet ili šest mogućih kandidata, ali tek trebaju izgraditi prepoznatljivu kampanju. "Nije prekasno pronaći novo lice, ali pitanje je kako i kakvu kampanju ćete voditi", istaknuo je.

Naglasio je da se za sljedeće izbore već pripremaju politički i poslovni krugovi te lobisti, kojima je važno dugoročno predvidjeti smjer američke politike. Najavljeni odlazak Susie Wiles iz Bijele kuće i njezin angažman u Trumpovu timu također tumači kao dio priprema za razdoblje nakon njegova mandata.