Objavljeni novi detalji o napadima na frižidere u trgovinama: "Lozinka je bila 12345"

U nekim su trgovinama temperature hladnjaka i zamrzivača porasle i do 50 stupnjeva Celzija, zbog čega su morale baciti pokvarenu hranu.

Tvrtka za kibernetičku sigurnost Lupovis između 20. i 30. listopada zabilježila je više od 276 pokušaja pristupa komponentama Danfossovih rashladnih kontrolera. Prema tvrtki, pokušaji su dolazili od 91 različitog aktera prijetnji, a aktivnost je dosegnula vrhunac 26. listopada.

"Odjednom smo tijekom deset dana vidjeli velik porast aktivnosti. Napadači su pokušavali koristiti zadane lozinke i iskoristiti neke ranjivosti", rekao je za Euronews Next Xavier Bellekens, izvršni direktor Lupovisa.

Pokušaji su zabilježeni na takozvanim "mednim zamkama", lažnim sustavima koje istraživači namjerno izlažu internetu kako bi pratili hakerske aktivnosti. 

"Zamislite provalnike koji se voze vašim susjedstvom i traže kuće u koje će provaliti", opisao je Bellekens izviđanje sustava.

Lupovis vidi moguću rusku vezu

Lupovis je pratio i digitalne tragove napada te utvrdio da su korištene usluge hostinga čiji pružatelji otežavaju gašenje poslužitelja i suradnju s policijom. Neke od tih usluga, rekao je Bellekens, ranije su koristile ruske hakerske skupine.

"Sve to upućuje na protivnika koji nije amater ni usamljen napadač. Čini se da je operacija dobro isplanirana, a državni akter odgovara tom opisu", rekao je. Dodao je da se, prateći tragove, čini da bi iza napada mogla stajati Rusija.

Ni sama tvrtka ne može dokazati da su napadači povezani s Rusijom. Njezin direktor kaže da su senzori zabilježili sličnu aktivnost u Europi, ali ne i u Južnoj Americi, Africi, Sjevernoj Americi i Aziji.

George Nott, urednik za tehnologiju u časopisu The Grocer, upozorio je da se ne smiju donositi čvrsti zaključci o odgovornima.

"Još nije jasno tko je stajao iza napada ni što je njime želio postići. Možda to nikad nećemo doznati. Budući da nije bilo zahtjeva za otkupninom ni preuzimanja odgovornosti, počinitelj je mogao biti državni akter, ali i skupina tinejdžera koja je to napravila iz čistog zezanja."

Sustavi su bili dostupni preko interneta

Hakeri su, prema Bellekensu, mogli pristupiti rashladnim sustavima jer su upravljačke jedinice bile povezane s internetom. Na nekim su sustavima navodno bili aktivni tvornički zadani podaci za prijavu, primjerice korisničko ime "Supervisor" i lozinka "12345".

Nott kaže da su napadači pronašli stranice za prijavu dostupne na internetu te iskoristili slabe lozinke i ranjivosti za koje su već postojale zakrpe. Za takav napad, prema njegovim riječima, nije bila potrebna napredna tehnologija.

Bellekens smatra da bi mnogi sustavi bili bolje zaštićeni da nisu izravno izloženi internetu, nego dostupni preko virtualne privatne mreže (VPN-a).

Rizik se ne odnosi samo na hladnjake

Napadi su potaknuli zabrinutost zbog drugih uređaja povezanih s internetom. Slične ranjivosti mogli bi imati sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije, elektroničke etikete na policama te roboti za čišćenje.

"Zamrzivač nije poseban. On je samo najvidljiviji primjer mnogo šire kategorije", rekao je Kumar Sokka, direktor tvrtke Acre Security.

Ista vrsta kontrolera, kaže Sokka, može upravljati vratima, kamerama, alarmima, rasvjetom te sustavima grijanja i ventilacije u modernim zgradama. U bolnici ili podatkovnom centru napad bi mogao ugasiti kameru ili ostaviti alarm neaktivnim, a da pritom ne bude očitog znaka da nešto nije u redu.

Stručnjaci upozoravaju i da bi umjetna inteligencija mogla ubrzati otkrivanje ranjivosti i razvoj budućih napada. Nema, međutim, naznaka da je korištena u napadima na europske rashladne sustave.

Dnevnik.ba