Komemoracija Halidu Bešliću - Bio je glas naroda i duša Bosne

U atmosferi duboke tuge i poštovanja, brojni govornici iz svijeta kulture, politike i glazbe podijelili su uspomene i istaknuli njegovu ljudsku i umjetničku veličinu.

Prvi se prisutnima obratio gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić, naglasivši koliko je Halid Bešlić bio više od glazbenika.

– Danas se opraštamo od čovjeka čije ime i djelo nadilaze granice glazbe. Teško je pronaći riječi kojima bi se opisala veličina čovjeka koji je bio toliko prisutan u našim životima – kazao je Avdić, dodajući da je njegov glas „bio most između generacija, između naših domova i svijeta, između prošlosti i budućnosti“.

Gradonačelnik je istaknuo da je Sarajevo izgubilo svoga pjevača i prijatelja.

– Ali Halid nije otišao. On ostaje s nama – u svakoj melodiji, u svakoj uspomeni, u svakoj toploj riječi koja se o njemu izgovori – poručio je Avdić.

Emotivnu poruku uputio je i glumac Emir Hadžihafizbegović, kazavši da se Halid i Bosna mogu poistovjetiti.

– Ako bih morao objasniti Halida Bešlića, rekao bih da je Halid jednako Bosna. U sebi je nosio složenost ove zemlje – dobrotu, etiku, moral, ali i sve ono što Bosnu čini stvarnom. Zato Halid nije bio zvijezda, bio je čovjek koji hoda zemljom sa svim njezinim bolima i ljepotama – rekao je Hadžihafizbegović.

Posebno je istaknuo da je Halid bio megazvijezda i u bivšoj Jugoslaviji i u državama koje su nastale nakon njezina raspada.

– Halid je bio zvijezda i prije i poslije zajedničke države. Ta vrsta dobrote i života bez predrasuda – to je bio on. To je Bosna – zaključio je Hadžihafizbegović.

Tekstopisac i kantautor Nazif Gljiva, koji je s Halidom surađivao desetljećima, rekao je da je Bešlić „ispunio svoju misiju na ovom svijetu“.

– Milijuni ljudi te vole, pjevaju tvoje pjesme, tuguju, plaču – i opet pjevaju. To nikada nije bilo. Zaslužio si da o tebi govore s poštovanjem: ‘Budi kao Halid’ – poručio je Gljiva.

U svom govoru sociolog i političar Miro Lazović kazao je da je Bosna i Hercegovina Halidovim odlaskom izgubila mnogo više od pjevača.

– Izgubili smo čovjeka koji je svojim karakterom i djelom predstavljao ovu zemlju, ne samo ovdje, nego i širom svijeta. Halidove pjesme su dio nas, od njih se ne možemo oprostiti. Njih ćemo i dalje pjevati, a s njima će i njegov dobri duh ostati uz nas – kazao je Lazović.

Na Halidovu toplinu, jednostavnost i prijateljstvo podsjetio je i Haris Džinović, prisjetivši se zajedničkih početaka.

– S njim je bilo predivno sjediti i dijeliti vrijeme. Halid je bio do srži dobar čovjek – zvijezda koja je ostala obična. Bio je prijatelj, susjed, drug – i to je teško postići u jednoj osobi. On je to imao – rekao je Džinović.

Glumac Enis Bešlagić uputio je poruku obitelji Bešlić, posebno Halidovim unucima.

– Znajući koliko je volio Dinu i koliko se posvetio unucima – možete biti ponosni. Danas tugujemo, ali vi budite ponosni što ste imali takvog djeda i oca. Neka žale oni koji ga nisu poznavali – kazao je Bešlagić.

Na kraju je kantautor Edin Dervišhalidović – Dino Merlin evocirao posljednje trenutke koje je proveo s Halidom.

– Donio sam mu čokoladu. Merci. Merci, Halide. Hvala ti, Halide – rekao je Merlin, prisjećajući se njegove blagosti i jednostavnosti.

Svoju posljednju poruku Halidu uputio je biranim riječima, s dubokim emocijama i poštovanjem:

– Putuj, bijela ptico, u džennetski vinograd. Mnogo će vode Bosnom proteći dok se takva duša ponovno rodi. Gdje god da si – voljen da si – rekao je Dervišhalidović.

Nakon komemorativne sjednice, dženaza-namaz Halidu Bešliću bit će klanjana poslije podne-namaza u haremu Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu, dok će ukop biti obavljen na Gradskom groblju Bare. Tevhid će biti proučen poslije ikindije-namaza u istoj džamiji.

Odlukom Vlade Federacije BiH, danas je u ovom entitetu proglašen Dan žalosti, a isto su učinile i Vlada Brčko distrikta te Vlada Kantona Sarajevo.

Halid Bešlić rođen je 20. studenoga 1953. godine u selu Knežina kod Sokoca. Svoj je glazbeni put započeo krajem 1970-ih, a prvi singl objavio je 1979. godine. Tijekom 1980-ih stekao je ogromnu popularnost širom bivše Jugoslavije, zahvaljujući pjesmama koje su postale evergreeni narodne glazbe. Njegova karijera trajala je gotovo pet desetljeća, tijekom kojih je objavio brojne albume i održao tisuće koncerata.

Tijekom rata u BiH bio je aktivno angažiran humanitarno, organizirajući više od 500 koncerata za pomoć izbjeglicama i ratom pogođenom stanovništvu.

Bio je poznat po jedinstvenom glasu, skromnosti i dubokoj povezanosti s domovinom.

Preminuo je 7. listopada 2025. godine u Sarajevu, u 72. godini života.

Dnevnik.ba