Gubitak Francuske bio bi strašan udarac za NATO

Prema nedavnim anketama, oko polovice francuskih birača podržava tvrđe političke opcije čiji kandidati imaju rezerve prema Savezu. Među njima su čelnica krajnje desnog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, koja želi povući Francusku iz integriranog zapovjednog sustava NATO-a, te čelnik krajnje ljevice Jean-Luc Mélenchon, koji zagovara potpuni izlazak iz Saveza.

Takav razvoj događaja u Bruxellesu smatraju ozbiljnim rizikom, posebno u trenutku kada se NATO suočava s mogućim smanjivanjem američke vojne prisutnosti u Europi i istodobno jača obranu zbog straha od mogućeg ruskog napada. Francuska je pritom jedna od ključnih članica Saveza – jedina je nuklearna sila u Europskoj uniji i raspolaže velikim konvencionalnim vojnim kapacitetima. „Gubitak Francuske bio bi strašan“, rekao je za Politico jedan diplomat NATO-a, upozoravajući da bi povlačenje Pariza u trenutku smanjivanja američke prisutnosti bilo posebno opasno.

Francuska ima dugu i složenu povijest odnosa s NATO-om. Još je 1966. tadašnji predsjednik Charles de Gaulle povukao zemlju iz integriranih vojnih struktura Saveza, obrazlažući odluku potrebom za većim nacionalnim suverenitetom. Francuska je tada iz NATO-ovih vojnih struktura povukla oko 26.000 vojnika, a sjedište Saveza moralo je biti preseljeno iz Francuske u Belgiju. Pariz je u političkim strukturama NATO-a ipak ostao i nastavio surađivati sa Savezom, a puna reintegracija u vojno zapovjedništvo dogodila se 2009. godine, za vrijeme predsjednika Nicolasa Sarkozyja. Upravo zbog tog povijesnog iskustva stručnjaci smatraju da eventualno novo udaljavanje Francuske ne bi nužno značilo potpuni prekid odnosa s NATO-om. Ipak, upozoravaju da bi posljedice ovisile o tome tko bi preuzeo predsjedničku dužnost.

Francuski predsjednički izbori održavaju se u dva kruga, što je dosad često otežavalo dolazak radikalnijih kandidata na vlast. Birači bi se u drugom krugu tradicionalno okupljali oko umjerenijeg kandidata kako bi spriječili pobjedu krajnje desnice ili ljevice. No ove godine postoji bojazan da takav obrazac više nije siguran. Marine Le Pen svoj je stav o NATO-u posljednjih mjeseci iznijela vrlo jasno. Krajem svibnja rekla je da Francuska mora napustiti integrirano zapovjedništvo Saveza. Prema izvoru upoznatom sa situacijom, isti je stav iznijela i na zatvorenom sastanku s jednim od najviših francuskih vojnih zapovjednika.

Le Pen je pritom zagovarala i obnovu kontakata s Rusijom. Francuski zastupnik blizak vladi ocijenio je da je unutar Nacionalnog okupljanja ponovno ojačala proruska struja. To dodatno zabrinjava saveznike koji strahuju da bi promjena francuske politike prema NATO-u istodobno značila i približavanje Moskvi. Još je radikalniji stav zauzeo Jean-Luc Mélenchon. Dugogodišnji kritičar NATO-a krajem srpnja iznio je svoje ključne vanjskopolitičke prioritete, među kojima je i potpuni izlazak Francuske iz Saveza. Kao razlog je naveo, među ostalim, američki „otvoreno neprijateljski“ odnos. U lipnju je poručio da za Francusku „ne može biti govora o ostanku u NATO-u“. Ipak, izborni rezultat još je daleko od odlučenog. Postoji mogućnost da bi kandidati nakon dolaska na vlast ublažili svoje stavove, kao što je to učinila talijanska premijerka Giorgia Meloni nakon izbora 2022. godine. No upravo zbog sadašnjih okolnosti u NATO-u ne žele računati na takav scenarij.

Eventualno povlačenje iz integriranog zapovjednog sustava ne bi pogodilo samo NATO. Posljedice bi osjetila i sama Francuska. Prema riječima bivšeg zamjenika načelnika stožera NATO-ova vojnog zapovjedništva, francuski predsjednik u teoriji može donijeti odluku o izlasku iz zapovjednih struktura bez prethodnog odobrenja parlamenta. Takva bi odluka u praksi vjerojatno zahtijevala oko godinu dana provedbe. Francuska bi morala povući oko 1000 časnika koji su trajno raspoređeni u NATO-u te uspostaviti poseban sustav za buduću komunikaciju i koordinaciju sa Savezom.