Google želi u prirodu pustiti milijune sterilnih komaraca

Pod sloganom "Zaustavimo loše kukce dobrima", tehnološki div nastoji iskoristiti znanstvena i tehnološka rješenja kako bi smanjio populaciju komaraca odgovornih za prijenos nekih od najsmrtonosnijih bolesti na svijetu.

Komarci se smatraju najsmrtonosnijim životinjama na planetu jer svake godine uzrokuju više ljudskih smrti nego bilo koja druga vrsta, prenoseći bolesti poput denge, virusa Zapadnog Nila, Zike, chikungunye i malarije, piše Guardian.

Američka Agencija za zaštitu okoliša (EPA) razmatra Googleov zahtjev za puštanje do 16 milijuna sterilnih komaraca godišnje tijekom dvogodišnjeg razdoblja u Kaliforniji i Floridi.

Konačna odluka o izdavanju eksperimentalne dozvole bit će donesena nakon završetka javnog savjetovanja koje traje do 5. lipnja.

Kako funkcionira projekt Debug?

Ključ programa nazvanog Debug temelji se na korištenju mužjaka komaraca koji ne grizu ljude niti prenose bolesti.

Googleovi istraživači uzgajaju mužjake zaražene prirodno prisutnom bakterijom Wolbachia. Ta bakterija onemogućava uspješno razmnožavanje s divljim ženkama.

Kad zaraženi mužjak oplodi ženku u prirodi, njezina jajašca se ne razvijaju i ne izlegu.

Kako objašnjavaju iz Googlea, svaka nova generacija tada postaje brojčano manja, što postupno dovodi do smanjenja ukupne populacije komaraca.

"Populacija se smanjuje sa svakom novom generacijom", navodi se u objavi projekta.

Tehnološki div u borbi protiv bolesti

Iako se na prvi pogled može činiti neobičnim da jedna tehnološka kompanija uzgaja bakterijama zaražene komarce, Googleova matična tvrtka Alphabet već godinama ulaže u znanstvene i zdravstvene projekte.

Program Debug nastao je unutar tvrtke Verily Health, koja je razvijala projekte na području zdravstva, umjetne inteligencije i biotehnologije.

Verily je do početka ove godine bila podružnica Alphabeta, no Google je u prosincu 2024. u potpunosti preuzeo projekt Debug i uključio ga u vlastito poslovanje.

Projekt istražuje tehnološka rješenja za suzbijanje opasnih komaraca već gotovo deset godina.

Google ističe da tradicionalne metode često imaju ograničen učinak. Prskanje pesticidima može biti štetno za okoliš i s vremenom gubi učinkovitost, dok je uklanjanje svih stajaćih voda pogodnih za razmnožavanje komaraca u praksi gotovo nemoguće.

Metoda koja se koristi desetljećima

Pristup koji koristi Google nije potpuno nov. Temelji se na takozvanoj tehnici sterilnih kukaca, znanstvenoj metodi koja se već desetljećima primjenjuje u kontroli različitih štetnih vrsta.

Stručnjak za interakcije između komaraca i mikroorganizama, Eric Caragata sa Sveučilišta Florida, izjavio je da se bakterija Wolbachia za sterilizaciju komaraca koristi već oko 15 godina.

Fokus na jednu od najopasnijih vrsta

Početna faza projekta usmjerena je na vrstu komarca Aedes aegypti, glavnog prijenosnika denge, Zike, žute groznice i čikungunje.

Googleovi znanstvenici i inženjeri koriste senzore, analitiku podataka i sustave umjetne inteligencije za razvoj automatiziranih postrojenja za uzgoj komaraca.

Jedan od najvećih izazova jest precizno razlikovanje mužjaka od ženki pomoću računalnog vida temeljenog na umjetnoj inteligenciji te puštanje mužjaka na odgovarajućim lokacijama i u optimalnom broju.

Uspjeh u Singapuru

Najveći dosadašnji uspjeh projekt je ostvario u Singapuru, prvom međunarodnom istraživačkom i razvojnom centru programa Debug.

Pozivajući se na podatke singapurske Nacionalne agencije za okoliš, Google navodi da je puštanje milijuna mužjaka zaraženih bakterijom Wolbachia dovelo do smanjenja populacije komarca Aedes aegypti za između 80 i 90 posto.

Istodobno je broj slučajeva denge na područjima obuhvaćenima programom pao za više od 70 posto nakon šest do dvanaest mjeseci provedbe projekta.

Google je u svibnju najavio proširenje operacija u Singapuru. "Kada smo pokrenuli Debug u Singapuru, cilj nam je bio unaprijediti proizvodnju i puštanje komaraca uz pomoć tehnologije te program proširiti na više zajednica u Aziji, gdje se bilježi 70 posto globalnog tereta bolesti denge", izjavio je voditelj projekta, Linus Upson i zaključio da im uspjeh iz Singapura daje samopouzdanje za dalnje širenje programa.

Dnevnik.ba