Europi prijeti hladnija zima od očekivane. Cijene plina mogle bi dodatno rasti
Polarni vrtlog

Europi prijeti hladnija zima od očekivane. Cijene plina mogle bi dodatno rasti

/

Neuobičajeno rano slabljenje stratosferskog polarnog vrtloga i iznimno snažan El Niño mogli bi ove zime ozbiljno utjecati na europsko energetsko tržište. Analitičari upozoravaju da bi kombinacija tih dviju pojava mogla donijeti dugotrajnu hladnoću i dodatno povećati cijene energije, piše CNBC.

Meteorolozi trenutačno prate rekordno rani raspad polarnog vrtloga, sustava snažnih vjetrova koji obično zadržava iznimno hladan zrak iznad Sjevernog pola. Promjene u njegovoj snazi i obliku mogu utjecati na vremenske prilike mnogo bliže Zemljinoj površini.

Slabljenje polarnog vrtloga može omogućiti prodor hladnog arktičkog zraka prema dijelovima Europe i Sjeverne Amerike. No ove se godine ta pojava odvija istodobno s iznimno snažnim El Niñom, klimatskim fenomenom koji može povećati globalne temperature i poremetiti raspored oborina.

 

Europi prijeti hladnija zima i veća potrošnja plina

Kombinacija tih dviju pojava povećava rizik od duljeg hladnog razdoblja, što bi moglo povećati potrebu za grijanjem. Europske države u tom bi slučaju morale brže trošiti zalihe prirodnog plina, koje su već sada na neuobičajeno niskim razinama.

To bi Europu dodatno učinilo ovisnom o uvozu ukapljenog prirodnog plina (LNG), upravo u trenutku kada su isporuke s Bliskog istoka poremećene. Problem je tim veći što su europska skladišta plina na početku zime bila najmanje popunjena u više od deset godina.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) početkom mjeseca upozorila je da bi niske europske zalihe i ograničeni skladišni kapaciteti u pojedinim azijskim i južnoameričkim državama mogli dodatno pojačati natjecanje za isporuke LNG-a.

IEA upozorava da bi u razdobljima povećane potražnje takva situacija mogla dovesti do dodatnog rasta cijena. Europsko tržište pritom je posebno osjetljivo jer se već suočava s ograničenom regionalnom opskrbom plinom i naftom.

 

Polarni vrtlog raspada se znatno ranije nego što se očekivalo

Simon Lee, predavač atmosferskih znanosti na britanskom Sveučilištu St Andrews, objasnio je da istodobna pojava naglog stratosferskog zagrijavanja i El Niña sama po sebi nije nužno neuobičajena.

No meteorolozi su ove godine očekivali raspad polarnog vrtloga tek u veljači, a ne već u studenome. Lee ističe da je tako rano slabljenje stratosferskog polarnog vrtloga iznimno rijetka pojava koja bi mogla utjecati na vremenske prilike tijekom cijele zime.

Prema njegovim riječima, posljedice bi se posebno mogle osjetiti u sjeverozapadnoj Europi i na istoku Sjedinjenih Američkih Država. Povećava se mogućnost hladnijeg vremena, iako se ne očekuju nužno ekstremi kakvi su zabilježeni u prošlosti.

Lee podsjeća na siječanj 2014., kada je prodor iznimno hladnog zraka povezan s polarnim vrtlogom doveo do djelomičnog zaleđivanja slapova Niagare. Sadašnja situacija, međutim, ne znači da će se takvi ekstremni uvjeti ponoviti.

 

"Geopolitika i vrijeme sada istodobno utječu na cijene"

Florence Schmit, viša strateginja za energetiku u Rabobanku, upozorila je da se Europa suočava s posebno nezgodnom kombinacijom rizika. Energetska tržišta istodobno su izložena geopolitičkim poremećajima i mogućim velikim promjenama vremenskih prilika.

"Geopolitika i vrijeme dva su ključna pokretača nestabilnosti cijena energije, a sada se čini da se događaju istodobno. To je uvijek najveći rizik za tržišta", rekla je Schmit za CNBC.

Meteorolozi su mjesecima očekivali da će El Niño donijeti blažu zimu u Europi, a time i relativno malu potražnju za grijanjem. Takva su predviđanja bila dobra vijest za energetsko tržište, koje se već suočavalo sa zabrinutošću zbog ograničene opskrbe.

Međutim, iznimno rani raspad polarnog vrtloga sada otvara mogućnost znatno hladnije zime od očekivane. Schmit upozorava da bi se Europa u takvim okolnostima mogla suočiti s iznimno teškom situacijom na energetskom tržištu.

 

Zalihe plina već se troše neuobičajeno brzo

Schmit je upozorila da su europska skladišta prirodnog plina tijekom posljednja dva tjedna zabilježila vrlo snažno pražnjenje. Takva potrošnja zaliha neuobičajena je za ovo doba godine, osobito s obzirom na njihovu početnu popunjenost.

"Ako se ovako snažno povlačenje plina iz skladišta nastavi tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, to znači da će cijene energije ponovno naglo porasti. I neće porasti zbog geopolitike. Ovoga puta vrijeme će biti uzrok tog rasta i nestabilnosti", rekla je Schmit.

Analitičari zato pozorno prate temperature, potrošnju plina i vremenske prognoze. Dulje razdoblje hladnoće moglo bi dodatno ubrzati pražnjenje skladišta i povećati europsku potrebu za uvozom energenata.

 

Cijene plina već dosegnule razine iz energetske krize 2022.

Europske cijene prirodnog plina posljednjih su tjedana snažno porasle i dosegnule razine koje nisu zabilježene od energetske krize 2022. godine. Krajem listopada cijena plina dosegnula je 103.9 eura, odnosno 113.99 dolara po megavatsatu.

U petak poslijepodne referentna cijena nizozemskih terminskih ugovora TTF za isporuku plina u prosincu iznosila je približno 87.28 eura po megavatsatu. Riječ je o važnom pokazatelju kretanja veleprodajnih cijena prirodnog plina u Europi.

 

"Nikada nismo vidjeli ovakvu kombinaciju"

David Lewis, glavni analitičar za prirodni i ukapljeni prirodni plin u konzultantskoj tvrtki Wood Mackenzie, upozorio je da je sadašnja kombinacija vremenskih pojava bez presedana i da je teško predvidjeti njezin utjecaj na svjetsku potrošnju plina.

"Nikada nismo vidjeli rani raspad polarnog vrtloga i super El Niño tijekom iste zime, pa nemamo povijesni primjer na temelju kojeg bismo mogli procijeniti kako će to utjecati na globalnu potražnju za plinom", rekao je Lewis za CNBC.

Objasnio je da se El Niño obično povezuje s blažim zimama, dok naglo stratosfersko zagrijavanje često povećava vjerojatnost nižih temperatura i obilnijih snježnih oborina. Takve bi se posljedice u Europi mogle pojaviti tijekom prosinca i siječnja.

Zbog toga je teško procijeniti koja će od tih pojava imati snažniji utjecaj na vremenske prilike. Posebno je neizvjesno kako će se njihove posljedice odraziti na potražnju za grijanjem i potrošnju prirodnog plina u različitim dijelovima Europe.

 

Problem nisu samo hladnoća nego i slab vjetar

Lewis upozorava da je početak europske sezone grijanja već bio prilično hladan. No poseban problem predstavljaju i slabi vjetrovi diljem sjeverne Europe, koji mogu smanjiti proizvodnju električne energije u vjetroelektranama.

"Dosadašnji početak europske sezone grijanja bio je prilično hladan, ali još je važnije to što su diljem sjeverne Europe zabilježene male brzine vjetra", rekao je Lewis.

Kada vjetroelektrane proizvode manje struje, povećava se potreba za drugim izvorima energije, među kojima je i prirodni plin. Zato bi istodobna pojava hladnog vremena i slabog vjetra mogla dodatno povećati potrošnju plina.

 

Europa ušla u zimu s rekordno niskim zalihama

Lewis navodi da je povlačenje plina iz europskih skladišta tijekom prve polovice studenoga bilo među najvećima otkako se vode podaci. Upozorava da je Europa sezonu grijanja započela s rekordno niskim zalihama.

"Pražnjenje skladišta u prvoj polovici studenoga bilo je među najvećima u povijesti. Budući da su zalihe na početku zime bile na rekordno niskoj razini, svako dodatno pogoršanje temperatura ili brzine vjetra imat će nerazmjerno velik utjecaj na europsku opskrbu i dovesti do viših cijena diljem Europe", dodao je Lewis.

Dnevnik.ba