MIro Kovač
Vijesti

Kovač: "Sastanak Trumpa, Putina i Xi Jinpinga je povijesni, Europa mora nadvladati ljubomoru i uključiti se u pregovore"

/

Bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Miro Kovač gostovao je u Dnevniku RTV Herceg-Bosne kod urednika i voditelja Damira Bliznaca, gdje je komentirao prvi susret u povijesti čelnika triju najmoćnijih nuklearnih sila na svijetu – američkog predsjednika Donalda Trumpa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.

Odgovarajući na pitanje jesu li utemeljene ocjene da je riječ o povijesnom sastanku, koji pojedinci uspoređuju i s konferencijom na Jalti, Kovač se složio s takvim kvalifikacijama, podsjetivši kako ga i sami Kinezi kao domaćini u svom tisku prikazuju povijesnim.

„Ovo jest povijesni sastanak triju današnjih supersila; SAD-a, Kine i Rusije. Vidjeli ste i po protokolu kako su na kraju prvog dana slikani ti lideri. Riječ je o tom redoslijedu: SAD i Kina, na trećem mjestu Rusija, a iza toga ima jedna velika rupa“, istaknuo je Kovač.

Osvrćući se na odjeke sastanka u Europi, bivši hrvatski šef diplomacije ocijenio je kako je europsko javno mnijenje, ponajprije u Europskoj uniji, reagiralo ljubomorom te je zbog toga o samom događaju izvještavalo s cinizmom.

„Ali riječ je o povijesnom sastanku i o tome da je pozitivno da tri lidera tih triju supersila razgovaraju te da im je na prvome mjestu očito da se dođe do što manje sukoba u svijetu i da se ova dva velika sukoba, u Iranu i u Ukrajini, zatvore“, rekao je Kovač.

Pragmatični minimalizam u četiri točke

Komentirajući zaključke razgovora sažete u deklaraciji od četiri točke koje se odnose na obećanje reforme Ujedinjenih naroda, veću opskrbu naftnim derivatima za sve zemlje, obvezu poštivanja imuniteta državnih dužnosnika pred međunarodnim sudovima što se može protumačiti kao udar na Međunarodni kazneni sud te poruku da se nuklearni rat ne smije dogoditi, Kovač je takav pristup opisao kao minimalizam i ocijenio ga vrlo pragmatičnim. Naglasio je kako je pozitivno to što se nije išlo s dugačkim popisom te dodao da nema ni najava kako će se taj format pretvoriti u stalni okvir razgovora i dogovora.

„Ovo je taj prvi sastanak toga tipa i on je prošao pozitivno. Razgovaralo se, koliko smo čuli, jedno sat i pol i nije bilo nikakvih zajedničkih press konferencija poslije tog sastanka. Sve je bilo dobro pripremljeno i izrežirano, nikakvih kritičnih pitanja nije bilo. Ono što očekujemo i želimo jest da te tri svjetske supersile zaista daju svoj doprinos smanjenju konflikata u svijetu. Volio bih da dobijemo jedan impuls kada je riječ o ratu Rusije protiv Ukrajine, ali i o sukobu na relaciji SAD – Iran, da dođe do rješenja koje će dovesti do dugoročnog primirja i mira u tim dijelovima svijeta“, poručio je Kovač.

Ustvrdio je kako takav rasplet u konačnici ovisi i o Europi, poglavito o Europskoj uniji i Velikoj Britaniji, primijetivši kako postoji kritika formata iz Kine te podsjetivši da je njemački kancelar Friedrich Merz upravo na prvi ili drugi dan summita u svom uredu u Berlinu organizirao sastanak koalicije voljnih, odnosno država koje bezuvjetno pomažu Ukrajini. Na opasku voditelja da termin sastanka u Berlinu nije bio slučajan te na pitanje što je Europa time htjela poručiti trojici moćnika, Kovač je istaknuo da je Europa pokazala određenu razumljivu ljubomoru jer se našla izoliranom.

„Mi ne sjedimo tamo, mislim poglavito na Europsku uniju ili Europu u širem smislu, koja nije sjedila za stolom u Kini, u njihovoj Silicijskoj dolini u Shenzhenu. Moramo biti samokritični da se popravimo i budemo bolji. Naš narativ o tome da je Rusija izolirana pokazao se neispravnim; pokazalo se da smo mi izolirani jer nas nema za stolom, a njih tamo ima“, naglasio je Kovač.

Promjena retorike u Europi i poziv iz Moskve

Unatoč tome, Kovač smatra kako ta ljubomora nije loša ako Europa postane pragmatična, istaknuvši da se retorika već mijenja te da se govori o šansi za primirje i rješenje u Ukrajini. Podsjetio je kako njemački kancelar Merz sada navodi da je moguće ukidanje sankcija Rusiji – što su prije samo deset dana bile nevjerojatne i nezamislive izjave dok predsjednik Vlade Velike Britanije Andy Burnham poručuje da postoji prilika za uključivanje Europske unije, a ruski predsjednik Vladimir Putin poziva čelnike triju temeljnih europskih država, Njemačke, Velike Britanije i Francuske, da pošalju svoje ljude na pregovore u Moskvu.

„Prema tome, nešto se događa. Volio bih da preskočimo tu ljubomoru, da postanemo pragmatični, da se ubacimo u taj pregovarački krug i da zaista doprinesemo što prije mirnom rješenju u Ukrajini, jer ovo više nema smisla“, dodao je Kovač.

Uloga Zelenskog i nada u mirovni dogovor

Odgovarajući na konstataciju da se nakon sastanaka u Berlinu i Shenzhenu stječe dojam kako je svijet korak bliže miru u Ukrajini, Kovač je rekao da takav dojam postoji te je izrazio nadu da taj dojam neće prevariti i da će se sada iskoristiti prilika za postizanje sporazuma, ali je pritom upozorio i na moguće opstrukcije.

„Nikad se ne zna. Uvijek postoje neki ljudi koji su zbog svojih posebnih interesa spremni uklizati, napraviti faul i cijeli taj proces pokvariti. Sada je ključno da se pridobije i predsjednika Zelenskog, kojemu nije lako. Njemu je jako, jako teško to prihvatiti i zbog svojih ljudi, zbog Ukrajine kao takve i zbog naroda u Ukrajini, da zaista iskreno uđe u pregovarački proces“, rekao je Kovač.

Na kraju razgovora izrazio je uvjerenje da se do mirovnog rješenja u Ukrajini može doći ako Europa – kao glavni operativni, logistički i financijski podržavatelj Ukrajine, uz Sjedinjene Američke Države koje pomažu obavještajno – pokaže potrebnu mudrost, nakon čega bi u drugom koraku, kako je dodao, ako Bog da, moglo doći i do rješenja u samom Iranu, odnosno u odnosima Irana i SAD-a.

„Ja to želim. Hoće li to biti, pokazat će vrijeme, ali volio bih da bude jedan mali božićni poklon da dođe do mirovnog rješenja“, zaključio je Kovač u Dnevniku RTV Herceg-Bosne.