Željko Komšić
nema diskriminacije Ostalih

Ustavni sud odbio Komšićev zahtjev: Zaštita vitalnog nacionalnog interesa predstavlja mehanizam za sprječavanje dominacije jedne zajednice nad drugom

/

Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenio je da odredbe entitetskih ustava kojima je uređena zaštita vitalnog nacionalnog interesa nisu diskriminirajuće, iako pripadnici Ostalih nemaju mogućnost korištenja tog mehanizma. Time je odbijen zahtjev za ocjenu ustavnosti koji je podnio Željko Komšić.

Odluka je donesena na 176. plenarnoj sjednici Ustavnog suda BiH, održanoj 19. i 20. studenoga, priopćeno je iz ove institucije. Komšić je zahtjev podnio dok je obnašao dužnost člana Predsjedništva BiH.

 

Diskriminacija Ostalih

U zahtjevu je ukazao na diskriminaciju pripadnika Ostalih, koji u Domu naroda i Vijeću naroda nemaju pravo pokretanja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Također je osporio preširoko definirane popise vitalnih interesa i različito uređenje zakonodavnog postupka u dvama entitetima.

Ustavni sud zaključio je da su osporeni amandmani na ustave Federacije BiH i Republike Srpske usklađeni s Ustavom BiH i međunarodnim konvencijama. Kako je obrazloženo, zaštita vitalnog nacionalnog interesa ne predstavlja individualno pravo, već mehanizam za sprječavanje dominacije jedne zajednice nad drugom, koji je povezan s konstitutivnim narodima.

Sud je utvrdio da se ovaj mehanizam može koristiti i u pitanjima koja očigledno ne pripadaju kategoriji vitalnog nacionalnog interesa. Ipak, mogućnost njegove zlouporabe, uz nadzor entitetskih ustavnih sudova, prema ocjeni Suda, ne znači da je taj institut sam po sebi suprotan vladavini prava.

Govoreći o razlikama u uređenju ovog pitanja između entiteta, Sud je istaknuo da konstitutivni narodi i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj imaju mogućnost korištenja mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Činjenica da u Federaciji svaki zakon mora dobiti potporu i Doma naroda, dok to nije slučaj u Republici Srpskoj, ne podrazumijeva različitu razinu zaštite.

Ustavni sud naglasio je da je na ustavotvorcu da, ako nakon više od 30 godina od rata smatra da postojeći sustav više ne odgovara potrebama, pristupi njegovoj promjeni. Takva odluka, međutim, nije u nadležnosti Ustavnog suda.

 

Povreda prava na pravično suđenje

U predmetu AP-4497/24 Ustavni sud BiH utvrdio je povredu prava na pravično suđenje. Razlog je odluka Kantonalnog suda u Sarajevu, koji je kao posljednja sudska instanca u predmetu s istom činjeničnom i pravnom osnovom donio potpuno drukčiju odluku od prethodnih, a da za to nije ponudio objektivno i razumno obrazloženje.

Uz to, podnositeljima žalbe nije bio dostupan učinkovit mehanizam za ujednačavanje sudske prakse.

Sve odluke bit će dostavljene podnositeljima zahtjeva i žaliteljima u roku od mjesec dana, a potom objavljene na internetskoj stranici Ustavnog suda BiH.

Dnevnik.ba