Udruge HVO-a
Vijesti

Dan utemeljenja Herceg Bosne zakonski je obvezno obilježiti

/

Hrvatska kulturna zajednica (HKZ) Troplet podsjetila je mjerodavne institucije da je 18. studenoga, prema važećem Zakonu o blagdanima i neradnim danima Hrvatske Republike Herceg-Bosne, zakonski neradni dan na područjima koja su u trenutku potpisivanja Daytonskog sporazuma bila pod kontrolom HVO-a, prenosi RTV Herceg-Bosne.

Zbog nepostojanja jedinstvenog zakona o blagdanima na razini BiH, iz Tropleta poručuju kako su javne institucije u obvezi obilježiti ovaj datum kao dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne.

Iz ove udruge ističu da se pitanje blagdana mora rješavati dogovorom konstitutivnih naroda u parlamentarnoj proceduri, a nikako nametanjem ili selektivnom primjenom propisa.

Pravni kontinuitet i zatečeno stanje

Svoje stavove u Tropletu temelje na odredbama mirovnih sporazuma koji jamče da u državi ne dođe do pravne nesigurnosti. Predsjednik HKZ Troplet, Miroslav Nikolić, objašnjava kako je pravni kontinuitet jasno definiran.

"Znamo da je Daytonskim sporazumom, Sporazumom o oživotvorenju Federacije BiH koji je sastavni dio Daytona te Ustavom FBiH, kako ne bi došlo do pravnog vakuuma, predviđeno da svi zakoni koji su bili na snazi u trenutku potpisivanja Sporazuma važe i dalje, dok se ne donese novi zakon kojim će se to prihvatiti ili izmijeniti", kazao je Nikolić. Dodao je i kako su u to vrijeme postojala tri zakona o blagdanima – oni Republike Srpske, Republike BiH i Herceg-Bosne. Prema tom zatečenom stanju, naglašava Nikolić, 18. studenoga je neradni dan na teritoriju nekadašnje Herceg-Bosne.

Osim entitetskog ustava, identičnu pravnu logiku slijedi i sam Ustav Bosne i Hercegovine, čime se dodatno osnažuje argument o važenju postojećih propisa dok se ne postigne novi politički dogovor. Ministar pravde BiH, Davor Bunoza, potvrdio je ovakvo tumačenje zakonskog okvira.

"Aneksom 2, točka 2 Ustava BiH, propisan je kontinuitet primjene propisa. Dakle, svi propisi koji su bili na snazi primjenjuju se dok se ne zamijene novim. Činjenica je da je na snazi bio Zakon o blagdanima Herceg-Bosne, kao i da taj zakon nije zamijenjen drugim propisima. Te odredbe se primjenjuju ako nisu u suprotnosti s Ustavom BiH", pojasnio je ministar Bunoza.

Nužnost donošenja jedinstvenog zakona

Zbog ovakvog pravnog okvira, u Bosni i Hercegovini danas u praksi i dalje egzistira naslijeđeno stanje iz ratnog razdoblja, gdje različiti dijelovi zemlje primjenjuju različite zakonske okvire kada je riječ o obilježavanju važnih datuma.

Iako se u praksi primjenjuju zatečena rješenja, trajni izlaz iz ove situacije i izbjegavanje različitih tumačenja bilo bi donošenje cjelovitog zakonskog okvira. Ministar Bunoza zaključuje kako je konačno rješenje "donošenje zakona o blagdanima na svim razinama vlasti kako ne bi postojala sporna pitanja."

Usvajanje jedinstvenog zakona o praznicima i blagdanima u BiH tako ostaje jedan u nizu važnih zakona koje bi nove vlasti u budućnosti trebale usvojiti.