Sarajevo, BiH - 16. juni 2017: Denis Bećirović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH održao je danas konferenciju za novnare povodom prijedlog zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je on jučer uputio. Bećirević je istakao da je u BiH u 21. vijeku genocid ponovljiv. Dodao je da je to teška konstatacija, ali da to govori jer se genocid u BiH i dalje negira i da se i dalje veličaju ratni zločinci. (Samir Yordamoviç - Anadolu Agency)
reakcije iz sarajeva

Bošnjačka opozicija bijesna na Bečirovića zbog neodlaska na pogreb Hamneija: Iran nas je naoružavao, a mi ovako

/

Bivša ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković kritizirala je aktualnu vlast, a prije svega predsjedatelja Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, zbog toga što Bosna i Hercegovina nije poslala predstavnika na ceremoniju i sprovod bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija.

Turković ističe kako je prvi predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović znao graditi odnose i s Istokom i sa Zapadom te da se Bosna i Hercegovina obranila zahvaljujući hrabrosti svojih ljudi, ali i pomoći koja je stizala iz različitih dijelova svijeta.

„U najtežim trenucima nismo bili sami. Pomagale su nam Sjedinjene Američke Države, Iran, Pakistan, Malezija i mnoge druge zemlje. Zahvaljujući toj potpori, uz odlučnost naših branitelja, Bosna i Hercegovina opstala je. Danas se nameće jedno ozbiljno pitanje: kada bi Bosna i Hercegovina ponovno bila suočena s egzistencijalnom prijetnjom, tko bi nam pružio ruku? Osim NATO-a, na koga bismo mogli računati? Tko bi danas stao uz Bosnu i Hercegovinu? Odgovor nije nimalo ohrabrujući“, poručila je.

Smatra kako današnja vlast vodi vanjsku politiku bez jasne strategije, bez kontinuiteta i, što je možda najopasnije, bez političke hrabrosti.

„Bošnjačkom članu Predsjedništva, Denisu Bećiroviću, nedostaje hrabrosti da se zauzima za samostalnu i načelnu vanjsku politiku te da donosi odluke u interesu Bosne i Hercegovine čak i kada one nisu po volji moćnijih država ili trenutačnih političkih trendova. Umjesto državničke odlučnosti, svjedočimo politici kalkulacija, izbjegavanja odgovornosti i čekanja da drugi odlučuju umjesto njega. Umjesto da čuva i razvija prijateljstva koja su građena desetljećima, on ih olako zanemaruje. Umjesto načelne diplomacije, vodi politiku improvizacije, kratkoročnih interesa i ideoloških podjela. Rezultat je da Bosna i Hercegovina danas ima manje prijatelja nego ikada, a nije stekla nijednog novog saveznika koji bi mogao nadomjestiti izgubljene odnose.

Kada se glasovalo o Rezoluciji o Srebrenici, Iran je podupro njezino usvajanje i, prema dostupnim navodima, utjecao da još desetak država glasa „za“. Ta je potpora bila presudna za njezino usvajanje.

Na dženazi predsjednika Ebrahima Raisija i ministra vanjskih poslova Hosseina Amira Abdollahiana među službenim izaslanstvima nije bilo predstavnika Bosne i Hercegovine. Bili su nazočni predstavnici Srbije i brojnih drugih država“, dodala je.

Sada, ističe, kada više od stotinu država šalje izaslanstva u Teheran kako bi izrazila sućut povodom smrti vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hameneija, Bosna i Hercegovina ponovno nema službenog predstavnika.

„Riječ je o čovjeku koji je tijekom rata činio sve kako bi pomogao Bosni i Hercegovini. Richard Holbrooke u više je navrata tvrdio da su iranske isporuke oružja bile od ključne važnosti za opstanak Bosne i Hercegovine tijekom rata.“

Turković naglašava da ovdje nije riječ o tome slaže li se netko ili ne slaže s unutarnjom politikom Irana.

„Riječ je o diplomatskom minimumu i o sposobnosti države da iskaže poštovanje prema onima koji su joj pomagali kada joj je bilo najteže. Za to nije potrebna suglasnost velikih sila. Potrebna je politička hrabrost. Nažalost, upravo te hrabrosti Bećiroviću nedostaje. Lakše je šutjeti nego preuzeti odgovornost. Lakše je slijediti tuđe signale nego voditi vlastitu politiku. Lakše je izbjegavati poteze koji bi mogli izazvati kritike nego štititi dugoročne interese Bosne i Hercegovine.“

Smatra da to nije odgovorna državna politika, nego politika koja narušava međunarodni ugled Bosne i Hercegovine, urušava povjerenje i zatvara vrata koja bi jednoga dana ponovno mogla biti od presudne važnosti.

„Ako nas oni koji danas predstavljaju Bošnjake i vode državu budu branili onako kako danas vode njezinu vanjsku politiku, onda imamo ozbiljan razlog za zabrinutost. Savezništva se ne grade preko noći, a kada se jednom izgube, često ih je nemoguće vratiti onda kada su najpotrebnija. Ako nas takvi budu branili, izgubili smo mnoge bitke i prije nego što su počele.“

 

Efendić: Kukavica

Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) Semir Efendić uputio je kritike aktualnoj vlasti, a ponajprije Denisu Bećiroviću, jer nitko od predstavnika Bosne i Hercegovine nije otišao na ceremoniju i sprovod bivšeg iranskog vrhovnog vođe Alija Hameneija.

Efendić je istaknuo kako odluka Denisa Bećirovića da ignorira poziv Irana ne odražava stav naroda koji nije zaboravio pomoć Irana.

„Srbija je izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Iran je pod vodstvom Alija Hameneija značajno pomogao Bosni i Hercegovini u obrani od agresije i genocida. Srbija je poslala svoje izaslanstvo na ispraćaj iranskog vođe Alija Hameneija. Bosna i Hercegovina nije poslala nikoga na ispraćaj iranskog vrhovnog vođe. Na čelu Bosne i Hercegovine nalazi se kukavica Denis Bećirović. Odluka Denisa Bećirovića da ignorira poziv Irana ne odražava stav naroda koji nije zaboravio pomoć Irana. Ona odražava jedino njegov kukavičluk“, naveo je Efendić.

U Iranu je jučer održana ceremonija za iranske državne dužnosnike, kao i za predstavnike drugih država koji su također došli odati počast. Među izaslanstvima nije bilo predstavnika Bosne i Hercegovine.

Podsjetimo, Ali Hamenei došao je na čelo države 1989. godine, nakon smrti Ruhollaha Homeinija, vođe Islamske revolucije, te je tijekom više od tri desetljeća učvrstio teokratski sustav vlasti. Proširio je utjecaj šiitskog klera i izgradio Revolucionarnu gardu kao središnji stup države.

Bivši vrhovni vođa Irana bit će pokopan 9. srpnja u svom rodnom gradu Mašhadu, na sjeveroistoku Irana.

Dnevnik.ba