Bivši visoki predstavnici u BiH: "Ukinite visokog predstavnika!"

Kako navode Bildt i Petritsch, Schmidtova ostavka otvara mnogo više od pitanja njegova nasljednika.

„Iznenađujuća ostavka Christiana Schmidta s dužnosti visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu otvara mnogo više od pukog pitanja sukcesije. Ona prisiljava Europu da se suoči s neugodnom geopolitičkom stvarnošću: trideset godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, zemlja ostaje zarobljena u stanju političkog limba – formalno suverena, ali u praksi i dalje pod međunarodnim nadzorom“, naveli su.

Podsjećaju kako je institucija visokog predstavnika nastala kao ad hoc tijelo za poslijeratno razdoblje te da je imala važnu ulogu u obnovi zemlje nakon rata.

„Institucija visokog predstavnika međunarodne zajednice ad hoc je tijelo koje je uglavnom uspješno obnovilo ratom razorenu zemlju. Bez američkog i europskog angažmana – Rusija, Japan, Kanada i Europska unija kao glavni sponzor također su bili zastupljeni u Vijeću za provedbu mira – provedba Daytonskog mirovnog sporazuma nakon 1995. godine teško bi bila moguća“, stoji u tekstu.

Međutim, smatraju kako je privremeni mehanizam s vremenom prerastao u trajno stanje.

„No ono što je bilo zamišljeno kao privremeno rješenje za neposredno poslijeratno razdoblje postalo je trajno stanje stvari. Već neko vrijeme ova civilna institucija, koja je tijekom godina izgubila utjecaj i legitimitet, mnogim lokalnim političarima služi jednako kao žrtveni jarac ili kao slamka spasa – oslobađajući ih tako odgovornosti demokratskih društava da sama pronađu održive političke kompromise“, napisali su Bildt i Petritsch.

„Rusija je postala regionalni uzročnik problema“

Bivši visoki predstavnici upozoravaju kako bi imenovanje novog visokog predstavnika značilo nastavak nezadovoljavajućeg statusa quo.

„Upravo zato bilo bi pogrešno refleksno imenovati još jednog visokog predstavnika i time produžiti nezadovoljavajući status quo. Međunarodna zajednica – posebno EU – mora se zapitati promiče li taj korak doista stabilnost i neovisnost ili samo održava kontroliranu stagnaciju“, naveli su.

Ukazuju i na promijenjene geopolitičke okolnosti, posebno na ulogu Rusije.

„Tome se pridodaje i temeljito promijenjena geopolitička situacija. Dok dugotrajan put prema Bruxellesu gubi privlačnost za države Zapadnog Balkana, međunarodni konsenzus o budućnosti Bosne odavno je postao krhak. Rusija godinama otvoreno odbacuje ulogu visokog predstavnika s posebnim ovlastima i odavno je postala regionalni uzročnik problema“, piše u tekstu.

Kritike i na račun Washingtona

Bildt i Petritsch navode kako se i u Washingtonu pojavljuje drukčiji pristup Balkanu, koji opisuju kao „transakcijski“.

„Međutim, u Washingtonu se sada pojavljuje i izrazito transakcijski pristup Balkanu. Nedavni posjet Trumpova sina, koji se bavi poslovima u javnosti, glavnom gradu dijela Bosne i Hercegovine u kojem većinu čine bosanski Srbi mora se promatrati kao pokušaj uspostavljanja još jednog sumnjivog poslovnog odnosa“, naveli su.

Dodaju kako su slični aranžmani već prisutni u Srbiji i Albaniji.

„Slični aranžmani već su u tijeku u Srbiji i Albaniji – i to uz očito zanemarivanje europskih pravila i zakona. U takvim okolnostima nasljednik odlazećeg visokog predstavnika teško bi imao veći legitimitet od svojega prethodnika“, ističu autori.

„Europi je potreban strateški novi početak za Bosnu“

Prema njihovu mišljenju, ključno pitanje nije Schmidtov nasljednik, nego reforme koje bi BiH približile Europskoj uniji.

„Ključno pitanje stoga nije tko će zamijeniti gospodina Schmidta, nego koje bi reforme mogle uspješno približiti Bosnu EU. Nedosljedno je da se Bosna i dalje drži pod stranom kontrolom bez ikakvih izgleda za puni suverenitet i samoupravu, dok se istodobno od nje očekuje nastavak puta prema Europskoj uniji“, navodi se.

Zbog toga smatraju kako je potreban „strateški novi početak“.

„Na temelju temeljite analize trodesetljetnog procesa izgradnje države, Europi je stoga potreban strateški novi početak za Bosnu“, napisali su.

Kao dva ključna elementa navode reformu sustava vlasti i ukidanje međunarodnog nadzora.

„Taj novi početak mora se temeljiti na dva međusobno povezana elementa: prvo, ispravljanju disfunkcionalnog sustava vlasti i drugo, ukidanju posebnog međunarodnog nadzora. Ta reformska agenda zauzvrat mora biti usko koordinirana s postupnom integracijom u europske strukture“, istaknuli su.

Dodaju kako to ne znači „radikalno restrukturiranje daytonskog sustava“, nego „realne prilagodbe“.

„Odavno su potrebne učinkovitije strukture donošenja odluka, jasnije odgovornosti i ograničavanje stalnih opstrukcija“, naveli su.

OHR povezati s europskim putem

Bildt i Petritsch smatraju kako bi zatvaranje OHR-a trebalo povezati s procesom pristupanja Europskoj uniji.

„Paralelno s time, zatvaranje OHR-a trebalo bi biti usko povezano s procesom pristupanja EU. Oni uvjeti koje Christian Schmidt i njegovi prethodnici godinama bezuspješno traže – poput reguliranja državne imovine – mogli bi se ugraditi u odgovarajuća poglavlja pristupnog ugovora“, navodi se u tekstu.

Zaključuju kako bi to okončalo dugogodišnje dileme o europskoj pripadnosti Bosne i Hercegovine.

„To bi definitivno okončalo naizgled beskrajnu raspravu o tome pripada li Bosna uopće Europi“, poručili su Carl Bildt i Wolfgang Petritsch u autorskom tekstu za Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Dnevnik.ba