Davorin Primorac: Civilno zrakoplovstvo i zračni promet bit će glavni pokretač gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine

Kako izgleda upravljati zračnim prostorom jedne države - 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, bez pauze i bez prava na pogrešku – dok se iznad vas svakodnevno odvija na tisuće letova? Što zapravo znači kada jedna zemlja preuzme kontrolu nad svojim nebom do granice svemira i koji su najveći izazovi jednog kontrolora leta, u podcastu Špica s Macanom, otkrio je direktor Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine - BHANSA, Davorin Primorac. 

Kako je izgledao proces stvaranja BHANSA-e od prvih institucija do današnje organizacije?

Prije 2009. godine u Bosni i Hercegovini djelovalo je nekoliko institucija civilnog zrakoplovstva - Federalna direkcija civilnog zrakoplovstva, Republička direkcija civilnog zrakoplovstva i Državna direkcija civilnog zrakoplovstva. Upravo na njihovim temeljima započela je izgradnja jedinstvenog sustava kontrole letenja, odnosno BHANSA-e. 2009. godine započeo je proces tranzicije koji je uspješno okončan 2014. godine. Te smo godine preuzeli odgovornost za pružanje usluga u donjem dijelu zračnog prostora Bosne i Hercegovine, što je bio prvi veliki korak prema potpunom upravljanju vlastitim nebom. Do tada su usluge kontrole letenja u gornjem zračnom prostoru BiH pružale Hrvatska te Srbija. Razlog nije bio političke prirode, već činjenica da Bosna i Hercegovina nije imala potrebnu infrastrukturu, opremu ni dovoljan broj obučenih stručnjaka kako bi samostalno upravljala cijelim svojim zračnim prostorom. Povijesni trenutak dogodio se 5. prosinca 2019. godine, kada smo u potpunosti preuzeli kontrolu nad zračnim prostorom Bosne i Hercegovine. Smatram da je to jedan od najvećih uspjeha naše zemlje u modernoj povijesti.

Postoje li danas bilo kakva ograničenja kada je riječ o suverenitetu BiH nad vlastitim zračnim prostorom?

Suverenitet Bosne i Hercegovine nad vlastitim zračnim prostorom danas je potpun i neupitan. Mii konzumiramo svoj suverenitet u potpunosti, dok institucije Bosne i Hercegovine odlučuju o tome. Kako bismo osigurali sigurno i učinkovito upravljanje prometom, koje se odvija do visine od približno 20.000 metara, razvili smo kvalitetnu suradnju s Eurocontrolom i susjednim pružateljima usluga u zračnoj navigaciji. Zahvaljujući toj suradnji danas možemo odgovoriti na rekordne razine zračnog prometa,. Također, imamo rekordne razine prihoda. Sjećam se jako dobro kad sam došao na poziciju 2015. godine, proračun u BHANSA-i  je bio 30 milijuna maraka, dvije godine kasnije 52 milijuna maraka, a prošle godine smo završili s rekordnim prihodom od 94 milijuna maraka. Dodajem. kako se BHANSA financira iz vlastitih prihoda i nemamo apsolutno nikakav doticaj s državnim proračunom. Mi smo u proteklih deset godina uplatili u državni proračun 150 milijuna konvertibilnih maraka, a istovremeno nismo uzeli jednu marku. Upravo zbog toga su civilno zrakoplovstvo i zračni promet trenutno najveći pokretači gospodarstva i bit će do kraja ovog stoljeća. BHANSA je ostvarila jedan veliki rezultat i to nije kraj. Stvorili smo potencijal za daljnji rast i razvoj, a odgovorno tvrdim da će civilno zrakoplovstvo i zračni promet biti glavni pokretač gospodarskog razvoja Bosne i Hercegovine u narednim desetljećima.

Kako je organiziran sustav nadzora nad radom BHANSA-e?

BHANSA odgovara svojim osnivačima - Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i Vijeću ministara BiH. Zakonom o BHANSA-i jasno je propisano kako funkcioniraju upravljanje, nadzor i odgovornost Agencije. Upravu čine direktor i dva zamjenika, dok nadzor nad radom provodi Vijeće agencije, koje ima sedam članova i koje imenuje Vijeće ministara BiH. Svi naši financijski planovi, programi rada, strategije i godišnja izvješća najprije prolaze razmatranje Vijeća agencije, nakon čega se putem Ministarstva prometa i komunikacija upućuju Vijeću ministara na usvajanje. Uz godišnja izvješća uvijek dostavljamo i izvješće neovisnog revizora, čime osiguravamo potpunu transparentnost poslovanja. U proteklih deset godina, otkako sam na čelu BHANSA-e, sva naša godišnja izvješća zajedno s izvješćima neovisnog revizora usvojena su na Vijeću ministara, što potvrđuje odgovorno i zakonito poslovanje Agencije.

Na kojim se načelima temelji rad BHANSA-e?

U našem poslu presudni su profesionalnost i stručnost. Kontrolori letenja odgovorni su za sigurno razdvajanje zrakoplova u zračnom prostoru kojim upravljaju, zbog čega je sigurnost apsolutni prioritet i temelj svega što radimo. Ako dokažete da možete pružati usluge sigurno, od toga sve počinje. Nakon sigurnosti dolazi drugi važan stup našeg djelovanja – efikasnost, odnosno protočnost i kapacitet sustava. To znači koliko zrakoplova možete sigurno opslužiti u određenoj jedinici vremena. Treći postulat je ekonomičnost, odnosno pružanje usluga na učinkovit i održiv način, uz prihvatljivu cijenu.

Smatrate li da javnost dovoljno razumije odgovornost koju nosi posao kontrolora letenja?

Vrlo se malo govori o odgovornosti koju kontrolori letenja nose. Trenutno na globalnom tržištu nedostaje oko 15.000 kontrolora letenja, a procjenjuje se da će ih do 2035. godine nedostajati više od 70.000. Istodobno će u cijelom svijetu nedostajati i oko 280.000 pilota. To dovoljno govori koliko su ta zanimanja tražena, a znamo da potražnja u konačnici određuje i njihovu vrijednost. To je nešto o čemu treba voditi računa. Samo školovanje za kontrolu letenja strahovito je izazovno i naporno. Kontrolori su tijekom cijelog procesa izloženi velikim razinama stresa, a procjenjuje se i način na koji se s njim nose kako bi uopće mogli obavljati ovaj vrlo odgovoran posao. Odgovornost koju nose doista je golema. Često se govori o njihovim primanjima, a vrlo malo o odgovornosti koju imaju, posebno u razdobljima vršnih opterećenja, kada je broj zrakoplova velik i razine prometa izrazito visoke. Ako se tome pridruže i nepovoljni vremenski uvjeti, izloženi su golemim pritiscima. Upravo zato moraju održavati vrhunsku psihofizičku spremnost i na svoje radno mjesto dolaziti u najboljem mogućem izdanju.

Dnevnik.ba