Prošlog je tjedna Sjeverna Koreja priopćila kako će prestati sa svim nuklearnim ispitivanjima i ugasiti će glavni pogon za testiranje na Mantappu. Iako neki vjeruju da je odluka došla zbog ublažavanja napetosti između zemlje i svijeta, drugi misle da je planina Mantap možda došla s lošim slučajem "sindromom umorne planine".
Ali što je točno sindrom umorne planine, i kako „uhvati “planinu?
Ispada da bi ponovljene nuklearne eksplozije mogle oslabiti kamen oko podzemnih nuklearnih mjesta za testiranje, eventualno ih učiniti nesigurnima ili neupotrebljivima - što se samo moglo dogoditi s predloženim ispitnim područjima Sjeverne Koreje, piše LiveScience.
Snažne eksplozije
Najnoviji nuklearni test pustinjske zemlje, proveden u rujnu 2017. u Punggye-riu, bio je najmanje 17 puta jači od bombe koja je pala na Hirošimu 1945. godine, navodi The Washington Post.
Zapravo, eksplozija je zabilježena kao potres magnitude 6,3, a prije i poslije satelitske snimke pokazale su vidljivi pomak na planini Mantap - planina visine 2200 metara ispod koje u duboko ukopanim tunelima se vrši većinu ispitivanja. Neki geolozi misle da planina puca pod pritiskom.
"Možete uzeti komad stijene i postaviti ga na tlo, uzeti čekić, dodirnuti ga, ništa se neće dogoditi", rekao je Dale Anderson, seizmolog u Los Alamos National Laboratoriju. Vi ga nastavite dodirivati- i recimo - 21. put, "to će se slomiti i prepolovit."
Kada se nuklearna eksplozija dogodi unutar planine, razbija se okolna stijena i energija se širi poput vala (zamislite bacanje kamena u jezero). No, kako se više eksplozija odvija oko istog - ali ne i baš – mjesta, stijene koje su udaljne, počinju se raspadati pod ponovljenim stresom.
"Akumulirani učinak tih eksplozija koje oslabljuju stijene i stvaraju taj lom [dalje od točke eksplozije] je ono što nazivamo umornim planinskim sindromom", rekao je Anderson za Live Science.
Sindrom umorne planine također može omesti znanstvenike koji pokušavaju izmjeriti koliko je snažna eksplozija, rekao je. Širenje energije raspršuje se oko tih lomljenih stijena prije dolaska u senzore, pa se eksplozija čini puno slabijom nego što zapravo je, dodao je.
Ali taj učinak "nema nikakve veze s mogućnošću korištenja objekta", rekao je Anderson.
U stvari, država može nastaviti koristiti to mjesto, ali mora prilagoditi matematičke jednadžbe koje koriste tako da konačna jačina eksplozije uzme u obzir sindrom umorne planine.
Otrovno probijanje
Ako se nuklearna mjesta za testiranje zatvore, Anderson je rekao, to je obično izravna posljedica sindroma. Planine s ovim stanjem postaju mnogo propusnije, što znači da se više puteva otvara za plin i tekućinu kako bi putovali kroz stijenu. To znači da postoji veća šansa da radioaktivni plin – od kojih najviše zabrinjava ksenon – „pobjegne“ iz stijene i ispusti se na površinu, rekao je Anderson.
"Majka priroda već je razlomila kamen", rekao je Anderson. "Kada se eksplozija aktivira, ponekad će se ošteta [od nje] povezati s prirodnim prijelomima, a moguće je da se dobije i put do površine, i plinovi će nestati".
Proces kojim se plin može izdvajati kroz stijenu naziva se barometarska crpka.
Skupina kineskih geologa izjavila je u srijedu (25. travnja) kako vjeruju da je nuklearno mjesto za testiranje propalo i da je planina Mantap bila u "krhkim fragmentima", prema Washington Postu. No, William Leith, viši znanstveni savjetnik za potrese i geološke opasnosti na Američkom geološkom institutu - koji je s jednim znanstvenikom prvi put skovao pojam za opis sovjetskog mjesta za testiranje nuklearnog oružja 2001. godine - ne misli da jest.
U intervjuu za CBC radio u listopadu, kada ga se pitalo je li planina u Sjevernoj Koreji umorna, rekao je: "Rekao bih da, ‘nije baš umorna‘ i to je zato što su imali samo, koliko znamo, šest podzemnih nuklearnih eksplozija, a tamo je ostalo mnogo planina. "
U usporedbi s tim, on i njegove kolege prvo su koristili pojam za opisivanje planne Degelen u bivšem Sovjetskom Savezu (sada Kazahstan), koja je bila pogođena sa više od 200 eksplozija.
Planina Sjeverne Koreje može biti umorna - ali je li u potpunosti iscrpljena teško je znati.
Dnevnik.ba