Vučićeva vlada želi iz Argentine vratiti kosti navodnog atentatora na Pavelića

Vlada Srbije navela je danas da se prijenosom Jovovićevih posmrtnih ostataka želi "odati počast čovjeku koji je izvršio atentat na Antu Pavelića".

Pavelić je 10. travnja 1957. ranjen u Argentini, gdje je nakon Drugog svjetskog rata živio u emigraciji. Preživio je napad, ali je dvije godine poslije umro u Španjolskoj.

Jovović je nakon Drugog svjetskog rata pobjegao iz Jugoslavije pred novom vlašću i nastanio se u Argentini, gdje je i umro 1999. godine.

Vlast ga predstavlja kao heroja

Identitet napadača desetljećima nije bio službeno razjašnjen. Jovović je tek krajem 1990-ih, prema vlastitom svjedočenju, preuzeo odgovornost za napad.

Zbog toga ga se u Srbiji i dijelu srpske javnosti doživljava kao čovjeka koji je kaznio Pavelića za zločine NDH nad Srbima, Židovima, Romima i antifašistima.

U takvom se narativu Jovović često prikazuje kao nacionalni heroj i osvetnik srpskih žrtava. Kritičari, međutim, upozoravaju da njegova uloga u atentatu nije čvrsto dokazana te da je riječ o pripadniku četničkog pokreta, čije se slavljenje uklapa u širi trend rehabilitacije četništva i političke upotrebe povijesti.

Sporna priča

S njima se slaže i crnogorski povjesničar Goran Adžić koji je ranije upozorio da ne postoji dokaz da je Jovović izveo atentat na Pavelića. Prema Adžiću, Jovović se krajem 1990-ih sam pojavio u javnosti i ispričao da je on pucao na Pavelića, ali za to nije ponudio nijedan dokaz.

Adžić je podsjetio i na riječi srpskog povjesničara Bojana Dimitrijevića s Instituta za suvremenu povijest Srbije, prema kojima srpska historiografija do Jovovićeve priče nije znala tko je pucao na Pavelića u Argentini. Adžić tvrdi da Jovovićevo ime prije toga nije bilo poznato ni u dokumentima bivše SFRJ, ni u ustaškim emigrantskim krugovima, ni među relevantnim povjesničarima.

Jovović je priču o atentatu ispričao 1998. godine, a umro je godinu kasnije. Do tada je, prema Adžiću, bio gotovo nepoznat i unutar četničkog pokreta i u emigraciji.

Unatoč tome, režim Aleksandra Vučića Jovovića je posljednjih godina promovirao kao nacionalnog heroja. U Zemunu je nekadašnja Zagorska ulica preimenovana u Ulicu Blagoja Jovovića, što Adžić opisuje kao primjer političke upotrebe povijesti i stvaranja poželjne verzije prošlosti.

Dnevnik.ba