USCIRF: Kršćani u Egiptu suočeni sa sistemskom diskriminacijom

Novo izvješće izaziva dodatnu zabrinutost zbog vjerskih sloboda u Egiptu, upozoravajući da se kršćani i druge vjerske manjine i dalje suočavaju sa sistemskom diskriminacijom unatoč određenim znakovima napretka.

Američka komisija za međunarodne vjerske slobode (USCIRF) objavila je u ponedjeljak izvješće u kojem se navodi, kako kažu, kontinuirana represija nad nemuslimanskim zajednicama, prenosi CP.

U izjavi uz izvješće, ova nestranačka agencija navela je da „vlada Egipta nastavlja sistemski provoditi zakone, politike i sudske odluke koje potiskuju nemuslimanski vjerski život, uključujući bahaije, koptske kršćane, Jehovine svjedoke, Židove, kuraniste, pripadnike Ahmadijske religije mira i svjetla, kao i nevjernike“.

„Unatoč tim stalnim zabrinutostima u vezi sa slobodom vjere i uvjerenja, egipatska vlada nastavlja podržavati inicijative koje selektivno promiču vjersku raznolikost i toleranciju. Iako to predstavlja određeni napredak, vlada Egipta još nije u potpunosti uskladila zemlju s obvezama prema međunarodnom pravu“, dodaje USCIRF.

Izvješće prikazuje zabrinjavajuću sliku za vjerske manjine u Egiptu, gdje je više od 90% stanovništva sunitsko muslimansko. Kritičari tvrde da se zakoni — posebno oni o bogohuljenju — često koriste za ciljanje osoba s manjinskim uvjerenjima.

Jedan takav slučaj uključuje kršćanskog obraćenika Saida Abdelrazeka, koji je u srpnju 2025. optužen za „nepoštivanje islama“ nakon što je svoju vjeru dijelio na internetu. Tijekom pritvora prije suđenja navodno je bio više puta pretučen od strane agenata Nacionalne sigurnosti te mu je uskraćen pristup vjerskim materijalima i Bibliji.

Izvješće također ističe nejednak tretman u izgradnji bogomolja. Dok više od 2.000 zahtjeva za izgradnju crkava i kršćanskih objekata još čeka odobrenje, dozvole za džamije izdaju se znatno brže. „Samo u protekloj godini izgrađeno je ili obnovljeno oko 926 džamija“, navodi se u izvješću.

Napetosti su se povremeno pretvarale u nasilje.

U veljači su izbili sukobi između egipatskih sigurnosnih snaga i koptskih kršćana u biskupiji Helwan zbog „vladinih pokušaja rušenja ograde oko zemljišta namijenjenog novoj crkvi i mjestu bogoslužja“.

Prema izvješću, „dužnosnici su tvrdili da je rušenje opravdano jer gradnja nije imala potrebne dozvole, dok su lokalni Kopti dovodili u pitanje vlasti jer ranije nisu reagirale tijekom mjeseci gradnje i nakon što je zajednica uložila vrijeme, novac i resurse u taj prostor“.

Sigurnosne snage koristile su suzavac za rastjerivanje prosvjednika i privele nekoliko osoba prije nego što su srušile ogradu i privremenu drvenu molitvenu strukturu na tom mjestu, koristeći i buldožere.

Izvješće također izražava zabrinutost zbog nestanaka koptskih kršćanki i, kako se navodi, nedostatka ozbiljne istrage od strane vlasti. USCIRF smatra da to odražava širi problem nedostatka „jednake pravne zaštite s obzirom na spol i vjerski identitet“.

Među navedenim slučajevima je i Silvana Atef, opisana kao „mlada koptska žena s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem koju prisilno drži jedan muškarac“. Iako je njezina obitelj prijavila nestanak u listopadu 2025., egipatski sud je u siječnju presudio da nema nadležnost. Obitelj tvrdi da su reakcije vlasti bile nedostatne, uključujući izostanak istrage navodne otmice.

Dodatne zabrinutosti odnose se na postupanje Egipta prema nevjernicima. USCIRF je dokumentirao uhićenja najmanje 29 osoba između srpnja 2025. i siječnja ove godine, povezana s aktivnostima na društvenim mrežama vezanim uz ateizam ili kritiku većinskih vjerskih uvjerenja. Vlasti su navodno oduzimale prijenosna računala i mobitele bez naloga.

Do veljače je samo pet osoba pušteno, dok je 23 i dalje u pritvoru prije suđenja, a jedna je umrla u pritvoru. Optuženi su za „pridruživanje skupini osnovanoj suprotno ustavu i zakonu“ te za „javno vrijeđanje religije čiji se obredi javno prakticiraju“, uz mogućnost kazne do pet godina zatvora ako budu osuđeni.

Unatoč zabrinutostima, izvješće navodi i ograničene znakove napretka.

Najznačajniji pomak je uvođenje plaćenog vjerskog dopusta za Uskrs za kršćanske zaposlenike u privatnom sektoru. „Prije ove odluke kršćani u Egiptu često su morali birati između obilježavanja Uskrsa i ispunjavanja radnih, akademskih ili građanskih obveza“, navodi se u izvješću.

Na kraju, USCIRF je u svom godišnjem izvješću preporučio da američki State Department stavi Egipat na Posebnu listu nadzora. Ta lista namijenjena je državama koje provode ili toleriraju „ozbiljna“ kršenja vjerskih sloboda, ali ne dosežu razinu „posebno teških“ kršenja koja bi opravdala stavljanje na popis država od posebne zabrinutosti.

Dnevnik.ba