Kako je Stojanović obrazložio, proces preimenovanja sarajevskih ulica i ustanova traje dugo, o čemu se i pisalo mnogo.
"U namjeri da Sarajevo ostane visoko uzdignuta čela na strani antifašizma, kao i da svi građani Kantona Sarajevo osjećaju svoje ulice slobodnim od fašista i da svi zajedno budemo ponosni na njihove nazive, molim vas da podržite ovu inicijativu", napisao je Stojanović.
U obrazloženju svoje inicijative on je pobrojao ulice i ustanove čija imena trebaju biti promijenjena, a koje prenosimo u nastavku:
Mustafa Busuladžić, intelektualac koji je podržavao nacističke stavove i progon sarajevskih židova, dobio je dio nekadašnje ulice Fuada Midžića - narodnog heroja iz Drugog svjetskog rata koji je, nakon što je preživio logor Jasenovac, poginuo u posljednjim danima oslobađanja Sarajeva od ustaša i nacista. Fuad Midžić danas nema svoju ulicu u Sarajevu, a ulica na Breci danas nosi imena Asima Ferhatovića i pet mladomuslimana - Busuladžića, Esada Karađozovića, Fikreta Ploče, Rušida Prgude i Asafa Serdarevića.
Asaf Serdarević je bio jedan od osnivača organizacije "Mladi muslimani". Priključio se jedinici Muhameda efendije Pandže. Uhitili su ga i strijeljali partizani u Vitezu 1944. godine.
Muhamed efendija Pandža godinama je predsjedavao Merhametom. Bio je jedini hodža u NDH povorci koja je u svibnju 1941. prošla kroz Sarajevo. Zagovarao je osnivanje SS Handžar divizije i bio glavni tvorac memoranduma Hitleru od 1. studenog 1942. Kasnije je promijenio stavove pa se nakratko priključio partizanima. Nakon rata sud časti ga je kaznio na 10 godina zatvora.
Još jedan bosanskohercegovački narodni heroj iz Drugog svjetskog rata je izgubio svoju ulicu - ulica i čikma Ranka Šipke danas se zovu Reisa Fehima Spahe, šestog reisu-l-uleme u vrijeme NDH.
Ulice 7. studenog , Prvomajska i Partizanska danas nose ime Sulejmana Pačariza Hodže, pukovnika Hrvatskih oružanih snaga i "junaka iz Hrvatskog Sandžaka".
Svoje ulice u Sarajevu danas imaju i Husein Đozo, koji je bio imam 28. regimente Handžar divizije. Nakon rata osuđen je na pet godina zatvora i na gubitak građanskih prava. Osman efendija Rastoder, koji je bio optužen za masakre nad civilima, osuđen je i pogubljen kao ratni zločinac.
Postoje i dvije osobe koje su služile kao administrativci u NDH. Alija Nametak bio je direktor Hrvatskog državnog kazališta u Sarajevu za vrijeme NDH po kojem je ime dobila jedna od sarajevskih ulica, kao i škola.
Enver Čolaković bio je NDH-ov ataše za kulturu u Mađarskoj, kao i Pavelićev blizak suradnik po kojem je također jedna od sarajevskih ulica dobila ime. Poznato je da je jedna od sarajevskih općina namjeravala dati ime školi po Enveru Čolakoviću, navodi Stojanović.
Dnevnik.ba