Treba smoći snage i javno progovoriti stravičnom iskustvu silovanja u ratu, a kamoli o tome napisati knjigu. Ipak, hrabra žena kao što je Greta Filipović je to uspjela s ciljem otkrivanja istine, ali i iskazivanja solidarnosti prema svim ženama koje su proživjele istu patnju i bol kao ona.
Njena priča kreće iz Olova gdje je između ostaloga obnašala i dužnost općinske vijećnice. Postala je žrtva grupnog silovanja četvorice pripadnika Armije BiH, nakon što je otišla potražiti brata koji je bio zatočen u logoru u Varešu.
"On je bio pripadnik HVO-a brigade "Bobovac-Vareš". Dosta se pričalo tada kod nas da je ubijen, da je prebačen u zenički logor, a tko tamo bude prebačen više ga nema. Tako da sam ja tek nakon dva mjeseca došla do Vareša, a to je nekih možda 20ak kilometara. Otišla sam vidjeti je li mi brat živ i onda mi se to dogodilo u logoru", navodi Greta Filipović u izjavi za RTV HB.
Unatoč zlu koje ju je snašlo autorica nije sklona generaliziranju.
"Ljude iste nacionalnosti koji su počinili zločin nad njom, ona je primila u svojoj kući i pomogla im. To je čitav jedan koloplet likova, koji oni nam govore jednu stvar, a to je da ništa ne smijemo generalizirati, ali da svugdje pogotovo u vremenu rata ima puno zla, ali i hvala Bogu puno dobrih ljudi", rekao je u izjavi za RTV HB novinar Brane Vrbić, jedan od urednika knjige.
Vrijednost ove knjige je neizmjerna jer bi trebala potaknuti i druge silovane žene da potraže pravdu i da se više ne boje.
"Ovo je prva knjiga koju silovana žena tijekom rata s punim imenom i prezimenom i svim drugim podacima izdaje. I ja se ne krijem ni od koga", poručila je Greta.
Greta je bila prisiljena godinama šutjeti i boriti se sama sobom i svojim mislima. Ipak, neisplakane suze dobile su priliku izaći i olakšati njezinu dušu kroz knjigu koju je objavila 30 godina kasnije u nakladi Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH. Publika u Mostaru pozorno je slušala svaku riječ predstavljača i autorice knjige.
Dnevnik.ba