Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, je u Washingtonu, gdje se sastaje na najvišim američkim diplomatama. Schmidt u intervjuu za Glas Amerike govori o ciljevima boravka u SAD, te sumira iskustva svog, kratkog ali dinamičnog, diplomatskog angažmana u Bosni i Hercegovini.
Glas Amerike: Visoki predstavniče Schmidt, koja je svrha vaše posjete Sjedinjenim Državama i što vjerujete da ste do sada postigli?
Schmidt: “Veoma je važno da se sastanem s jednim od ključnih partnera implementacije Daytonskog sporazuma, da se informiram o stanju u BiH, i da se savjetujem o budućim zajedničkim odlukama u skladu s mojom nadležnošću i nadležnostima međunarodne zajednice.”
Glas Amerike: Ali imate puno Amerikanaca u BiH. Imate američkog veleposlanika, imate svog zamjenika, Michaela Scanlona, veleposlanika OSCE-a, a nedavno je bilo dosta posjeta dužnosnika iz DC-a – Palmera, Escobara i Cholleta. S kim ste još trebali razgovarati u Sjedinjenim Državama?
Schmidt: “Mislim da je veoma važno vidjeti ljude u State Departmentu na vodećem nivou, na primjer Karen Godfrid, koja je odgovorna za Europu. Upoznat ću ljude u NSC-u (Vijeće za nacionalnu sigurnost). Moj utisak je da je ovo veoma važno, ne samo da se sretnemo u Sarajevu, gdje neki ljudi – ne međunarodna zajednica, već neki lokalni političari – imaju ideju da se svijet okreće oko Sarajeva ili Bosne i Hercegovine, što nije slučaj. Moramo prilagoditi aktualnu situaciju pozivajući se na Dayton.”
Schmidt: Instrumenti su u mojim rukama
Glas Amerike: Što mislite kada kažete prilagoditi?
Schmidt: “Moramo priznati da se Dayton ne poštuje, posebno zbog postupaka gospodina Dodika. Treba razgovarati o tome kako ćemo se nositi s tim, što je budućnost je da BiH nekako osigura članstvo u Europskoj uniji i koji bi sljedeći koraci trebali biti. Dakle, ne radi se samo o sastancima u Washingtonu D.C., već i u Briselu i drugim glavnim gradovima kao što je London.
Glas Amerike: U svom nedavnom izvještaju upućenom glavnom tajniku u UN-a, tvrdite da je BiH u najopasnijem položaju od rata. Spominjete potencijalnu ‘nepopravljivu štetu’ ako se stvari nastave. Jesam li u pravu?
Schmidt: “To je točno. Ne mislim na vojno povećanje napetosti, već na nefunkcionalnost države u cjelini. Neki ne prisustvuju nijednoj sjednici parlamenta, vlade, predsjedništva. Dakle, oni ne donose nikakve odluke. Na primjer, nemamo proračun. Postoji samo privremeni proračun. Ova disfunkcionalnost se prelijeva u destruktivnu situaciju. Država neće moći djelovati ako im ne pomognemo da se vrate za stol.”
Glas Amerike: Pogledao sam akcije koje ste poduzeli, a ima ih jako malo. Napisali ste pismo Vijeću ministara. Izrazili ste javnu podršku Upravnom odboru Središnje banke da nastavi s radom. Dakle, s obzirom na hitnu situaciju, i s obzirom da je vaš posao da podržavate Dayton, kako objašnjavate nedostatak konkretne akcije?
Schmidt: “Mislim da postoje pitanja na kojima sam radio, posebno na slučaju Središnje banke, koja su razrađena nekako tihim, zakulisnim radom. Preferiram to, jer ova zemlja mora sama da donosi odluke.”
“Moj stav, kao nekoga tko bi potencijalno mogao samo da naređuje i upravlja državom, je da to nije ono što bi budućnost trebala biti. Oklijevam da iskoristim takozvane bonske ovlasti. Imam puno zahtjeva samo da nekoga smijenim s pozicije. To je korišteno ranije. To se može uraditi samo pomoću ‘štapa i mrkve’. Štapovi bi mogli biti poništavanje zakona, ili zamjena zakona koji ne ispunjavaju zahtjeve Daytonskog mirovnog sporazuma. Imam konačno pravo na tumačenje. Rekao sam, u mojoj ladici su instrumenti i imam ključ od ladice. Znam kako da ga otvorim. Nitko ne bi trebao pogrešno shvatiti da je to znak da ih nikada neću iskoristiti. Mogli bismo doći u takvu situaciju, ali ovo nije trenutak.”
Schmidt: Vojska RS neće biti formirana
Glas Amerike: Mnogi ljudi kažu da se duže vrijeme ne radi ništa osim što se priča, a situacija se samo pogoršava. Spomenuli ste promjenu zakona, ali ako se zakoni svakako ne poštuju, što onda da radite? Ima dosta primjera u BiH da je Ustavni sud donio odluku, a ona se ne provodi. Problem nije zakon. Problem je implementacija.
Schmidt: “Zbog toga sam napisao u svom izvještaju Ujedinjenim nacijama da vidim vrlo tešku situaciju, toliko destruktivnu, da se postojanje i suverenitet države može dovesti u pitanje. Radije bih razmislio da li postoje stvari koje bismo mogli izmijeniti u konstrukciji Daytona. Daytonska konstrukcija ima veoma sofisticirane kontrole i ravnoteže. A ideja je bila da te kontrole i ravnoteže garantira utjecaj tri naroda i dva entiteta, i da onda mogu da rade zajedno. Sada vidimo da kontrole i ravnoteže vode ka blokadi.”
Glas Amerike: Dayton se oslanja na dvije komponente kako bi bio uspješan. Imate civilnu komponentu za koju ste zaduženi da implementirate, a zatim imate vojnu komponentu za koju je EU trenutno odgovorna kroz operaciju Althea. Dužnosnici Pentagona su izjavili da operaciji Althea nedostaje oko 4.300 vojnika da bi bila vjerodostojna kao snaga za odvraćanje. Postojala je nada da će EU malo povećati broj vojnika, ali u svom izvještaju navodite da procjena toga da li bi se to trebalo dogoditi trebala doći tek ako Republika Srpska počne da formira svoje jedinice. Da li je tačno da biste čekali da oni poduzmu nezakonitu akciju i počnu formirati paravojne jedinice?
Schmidt: “Mislim da je dobra vijest da zajedno možemo riješiti mogućnost jednostranog raspuštanja vojske. Vojska Republike Srpske neće biti formirana. Posljedice toga su vrlo jasne, uključujući i moju stranu. Nakon što sam razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a prošlog tjedna, rekao bih da se ne radi o povećanju prisustva, već o prisustvu koje se može smatrati opredjeljenjem međunarodne zajednice da doprinese implementaciji Daytona. To znači da treba postojati suradnja između Europske unije i NATO-a. NATO je prisutan u Sarajevu. Trebalo bi biti jasno da ako se stvari zakompliciraju, da Europska unija, EUFOR i NATO, preko takozvane zapovjedne i strategije „Berlin plus“ mogu povećati svoje prisustvo. Ne vidim potrebu za tim u ovom trenutku, ali mislim da moramo biti svjesni situacije.”
Glas Amerike: Mnogi analitičari, posebno američki, smatraju da Europljani imaju čisto jednodimenzionalni pristup. Mnogi su zabrinuti da se greške iz 1990-ih ponavljaju i da Europljani ništa nisu naučili.
Schmidt: “Ja sam Europljanin, ali sam neko tko je veoma posvećen tome da ne postoje samo mrkve, već i štapovi. Moramo razmišljati o prijelaznim koracima da zadržimo zamah, kao i da nemamo samo jednodimenzionalni pogled, jer je ovaj region od strateškog interesa. Ako bi došlo do raspada, to bi se odjednom odrazilo na cijelo susjedstvo. Europa i Zapad imaju strateški interes da ovaj region održe stabilnim.”
Schmidt: Ovi nije više “samo balkanska retorika”
Glas Amerike: Dakle, da rezimiramo, sada gradite strategiju razumijevanja u glavnim gradovima širom Europe i ovdje u Sjedinjenim Državama da dođe do promjene mentaliteta?
Schmidt: “Trebao bih biti pošten posrednik ne samo između ljudi u BiH, već i međunarodne zajednice. Neki od njih se nisu fokusirali na ovu regiju. Moj posao je da pružim više razumijevanja.”
Glas Amerike: Dolazite iz moćne zemlje. Bili ste član Bundestaga više od 30 godina. Imate impresivnu biografiju? Angela Merkel vas podržava. Milorad Dodik, s druge strane, ima manje ljudi nego što je Njemačka nedavno primila migranata, ne može financirati svoj proračun osim da traži od međunarodne zajednice i međunarodnih institucija kredite ili proda obveznice. Za razliku od, na primjer Lukašenka, on nema vojni ili obavještajni aparat. Pa ipak, on “gazi” preko međunarodne zajednice i to već duže vrijeme. Gotovo svakodnevno, ne poštuje vas i vašu instituciju? Kako na to reagirate?
Schmidt: “Mislim da moramo shvatiti da više nije moguće samo reći: ‘OK, ovo je samo balkanska retorika’. Zbog toga veoma intenzivno tražim zajedničku aktivnost. Izgubio je veliku podršku građana. Postoje neke glasine, ne mogu to dokazati, da će se nadležni baviti pitanjima vezanim za korupciju. Moramo djelovati, a to nije bio slučaj u posljednjih 10 godina. Moramo ga obeshrabriti da to može biti uspješan način. Nadam se i vjerujem da se to može obuzdati, ali potrebna nam je odlučna akcija, ne samo za mene, već i podrška međunarodne zajednice. To je ono na čemu radim.”
Glas Amerike: Jedno od pitanja s kojima se OHR morao pozabaviti je nedostatak kredibiliteta zbog ovog nedostatka aktivnosti tijekom više godina. Republika Srpska, također, tvrdi da je svaka odluka koju donesete nelegitimna i da nemate mandat. Ali i u Federaciji, postoji nedostatak povjerenja prema vama zbog vaših odnosa u Bundestagu s drugim članovima EPP-a, uključujući HDZ u Hrvatskoj. Dakle, postoji nedostatak povjerenja u vas od strane većine aktera u BiH. Kako to prevazići?
Schmidt: “Poštujem sve izabrane ljude u BiH, ali ću se osvrnuti na austrijskog cara Franza Josepha koji je rekao, ‘Dobro sam vladao ako je sav moj narod nezadovoljan sa mnom”, zaključio je Schmidt u intervjuu za Glas Amerike.
Dnevnik.ba