Samit Berlinskog procesa: Prilike za milijarde investicija i ukidanje roaminga s EU, dok BiH koči vlastite reforme

Samit, koji će okupiti lidere šest ekonomija zapadnog Balkana, predstavnike europskih država i institucija EU-a, bit će prilika za predstavljanje rezultata dosadašnje regionalne suradnje, ali i preispitivanje obveza preuzetih tijekom prethodnih susreta.

Glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Amer Kapetanović izjavio je za portal Fena EU da Bosna i Hercegovina od ovogodišnjeg samita može očekivati iste koristi kao i ostale ekonomije zapadnog Balkana, naglašavajući da se aktivnosti prvenstveno odnose na pretvaranje ranije dogovorenih mjera u konkretne rezultate.

Podsjetio je da je na prošlogodišnjem samitu u Londonu političku podršku dobilo 17 konkretnih mjera, koje su u međuvremenu dodatno razrađene i pripremljene za predstavljanje na ovogodišnjem susretu lidera.

Dio tih aktivnosti već je obuhvaćen deklaracijom o Zelenoj agendi, usvojenoj nedavno na Žabljaku, koja uključuje mjere zaštite okoliša, razvoja kružnog gospodarstva i odgovora na klimatske promjene. Ostale inicijative usmjerene su na unapređenje poslovnog okruženja, podršku mladim poduzetnicima i privlačenje investicija.

— Riječ je o regionalnom mehanizmu za mlade startupove, koji uključuje mentorstvo, kontakte s investitorima i pristup financiranju u cijeloj regiji. Uz to dolazi i okvir za male tvrtke koji bi im pomogao u upravljanju financijama, jer mnogi startupovi ne propadnu zbog nedostatka dobre ideje ili proizvoda, nego zbog nedostatka financijskih sredstava — pojasnio je Kapetanović.

Jedan od ciljeva ovih mjera jest predstavljanje zapadnog Balkana kao jedinstvene investicijske destinacije, umjesto šest odvojenih i relativno malih tržišta.

Kapetanović smatra da bi takav pristup mogao značajno povećati privlačnost regije za međunarodne investitore, kojima su, osim veličine tržišta, važni predvidljivo poslovno okruženje i jednostavnije administrativne procedure.

— Možete zamisliti ozbiljnog investitora iz bilo kojeg dijela svijeta koji vidi tržište od 17 milijuna stanovnika, fragmentirano na šest malih tržišta. Sasvim je druga priča ukoliko je to tržište povezano u koherentnije tržište od 17 milijuna stanovnika — kazao je.

U tom kontekstu RCC radi na mapi puta za smanjenje administrativnih prepreka i digitalizaciju procedura, kako bi investitorima bilo jednostavnije dobiti potrebne dozvole i informacije o poslovanju.

Prema ranijoj studiji RCC-a, provedba tih i dodatnih ambicioznih reformi na nacionalnoj razini mogla bi rezultirati povećanjem godišnjih izravnih stranih ulaganja u regiji za približno 7,7 do 8 milijardi eura.

— To je ono što regiji treba kako bi smanjila jaz u ekonomskom razvoju između Europske unije i zapadnog Balkana — naglasio je Kapetanović.

Među aktivnostima koje bi trebale pridonijeti tom cilju izdvojio je i uspostavljanje partnerstva između industrijskih parkova Europske unije i zapadnog Balkana, koje bi omogućilo transfer tehnologija, zajednički rad i razvoj poslovnih projekata.

Ipak, kao jednu od najkonkretnijih koristi koju bi građani mogli osjetiti, Kapetanović izdvaja početak procesa pregovora o ukidanju roaminga između zemalja zapadnog Balkana i Europske unije.

— To je, mislim, najkonkretnija stvar do koje smo došli našim upornim radom, koji traje još od 2019. godine, kada smo uspostavili zonu bez roaminga na zapadnom Balkanu — kazao je.

Prema njegovim riječima, očekuje se da će vlade zemalja regije uskoro imenovati pregovarače i započeti pregovore s Europskom unijom, što bi predstavljalo sljedeći korak prema omogućavanju korištenja mobilnih usluga bez dodatnih naknada za roaming i tijekom putovanja u države članice EU-a.

To, međutim, ne znači da će naknade za roaming biti ukinute odmah nakon samita, budući da tek predstoje pregovori i usuglašavanje potrebnih rješenja.

Kapetanović je podsjetio i na nedavno održani Digitalni samit zapadnog Balkana u Herceg Novom, na kojem se razgovaralo o pojednostavljivanju procedura za izgradnju telekomunikacijske infrastrukture, kao važnog preduvjeta digitalizacije i razvoja novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju.

Naglasio je da je zajednički cilj svih ovih aktivnosti ubrzanje stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta, koje predstavlja i važan dio Plana rasta Europske unije za zapadni Balkan.

— Sve što Europska unija sada obećava o faznom pristupanju jedinstvenom ekonomskom tržištu upravo je ono što mi radimo kao investiciju u ubrzanje tog procesa. Bosna i Hercegovina kroz sve ove aktivnosti dobiva jednako kao i druge ekonomije — istaknuo je Kapetanović, izražavajući očekivanje da će lideri na samitu podržati pripremljene mjere.

Međutim, dok RCC najavljuje nove mogućnosti za gospodarstvo i građane, iz Transparency Internationala u Bosni i Hercegovini (TI BiH) upozoravaju da će jedan od najvažnijih testova ovogodišnjeg samita biti upravo odnos država prema obvezama koje su ranije preuzele, a još nisu ispunile.

Menadžer za zagovaranje i javne politike Transparency Internationala u BiH Edo Kanlić izjavio je za portal Fena EU da bi samit trebao ponuditi pregled dosadašnjih rezultata, ali posebno ukazati na izostanak realizacije pojedinih regionalnih sporazuma.

— Ono što se najviše očekuje jest pregled onoga što je učinjeno u proteklom razdoblju, a pogotovo pregled obveza koje države koje sudjeluju u Berlinskom procesu nisu ispunile. Među njima je svakako Bosna i Hercegovina, koja jedina i dalje nije ratificirala sporazum o slobodnom kretanju s osobnim iskaznicama unutar regije — kazao je Kanlić.

Zbog neratificiranja tog sporazuma, Bosna i Hercegovina i dalje zadržava vizni režim za građane Kosova, iako je Kosovo početkom 2025. godine jednostrano ukinulo vize za državljane BiH, omogućivši im putovanja s biometrijskim osobnim iskaznicama.

Kanlić smatra da ovaj primjer pokazuje širi problem nedovoljne posvećenosti provedbi dogovorenih mjera, posebno kada njihova realizacija zahtijeva političku suglasnost i konkretna financijska sredstva.

Upozorio je da za pojedine sporazume i strateške dokumente na regionalnoj razini nisu unaprijed predviđena proračunska sredstva, zbog čega njihova provedba često izostaje.

Dodatni izazov, prema njegovoj procjeni, predstavlja i budućnost regionalnih mehanizama suradnje nakon što pojedine zemlje zapadnog Balkana postanu članice Europske unije.

— Odlazak Crne Gore ili Albanije svakako bi bio osjetan kada govorimo o proaktivnosti rada ove skupine — ocijenio je Kanlić, ukazujući na mogućnost da regionalna suradnja dodatno oslabi ukoliko u njoj ostanu države koje su i do sada pokazivale nedovoljnu spremnost za provedbu dogovorenih obveza.

Posebno je upozorio na položaj Bosne i Hercegovine u odnosu na druge zemlje regije, ističući da političke blokade i spora provedba reformi ograničavaju njezinu mogućnost da u potpunosti koristi prednosti regionalnog povezivanja i postupnog uključivanja u europsko tržište.

Kako je pojasnio, veliki dio mjera zajedničkog regionalnog tržišta povezan je s reformama predviđenim Planom rasta EU-a za zapadni Balkan, kroz koji je Bosni i Hercegovini na raspolaganju približno 976,6 milijuna eura.

Europska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH u prosincu prošle godine, ali su za povlačenje sredstava potrebni dodatni sporazumi i ispunjavanje predviđenih uvjeta.

Kanlić upozorava da BiH još nije završila potrebne procedure za pristup sredstvima, čime zaostaje za dijelom regije u provedbi reformi koje bi trebale omogućiti postupno uključivanje u pojedine segmente jedinstvenog europsko tržišta.

— Tu se najčešće vidi nedostatak rezultata u područjima poput digitalne infrastrukture, zelene agende i brojnih drugih promjena politika koje bi trebale olakšati kretanje ljudi, roba i kapitala, kao i jačanje infrastrukture koja će omogućiti da Bosna i Hercegovina postane dio nekih segmenata zajedničkog europskog tržišta i prije nego što postane punopravna članica — kazao je.

Upravo zbog toga smatra da će biti važno vidjeti s kakvim će porukama predstavnici Bosne i Hercegovine nastupiti na samitu u Crnoj Gori.

— Mene zanima s kakvim će zapravo porukama predsjedateljica Vijeća ministara otići na ovaj samit, jer se ne možemo nečim pohvaliti, pogotovo ako gledamo posljednjih godinu dana, kada su izostali rezultati, općenito govoreći, na europskom putu Bosne i Hercegovine, ali i u ispunjavanju obveza koje je preuzela u okviru Berlinskog procesa — poručio je Kanlić.

Berlinski proces pokrenut je 2014. godine kao inicijativa za jačanje regionalne suradnje i podršku europskim integracijama šest ekonomija zapadnog Balkana. Kroz njega su proteklih godina dogovarane mjere za olakšavanje trgovine, mobilnosti građana, priznavanje kvalifikacija, infrastrukturno povezivanje i razvoj zajedničkog regionalnego tržišta.

Ovogodišnji samit, kojim se završava predsjedaštvo Crne Gore Berlinskim procesom, pokazat će u kojoj su mjeri države regije spremne preuzete političke obveze pretvoriti u konkretne rezultate.