SAD povlače strateške bombardere i hipersonično oružje iz Europe

Ovaj potez odražava sve veći pritisak Washingtona na Europu da hitno ojača vlastite vojne kapacitete, javlja poljska televizija TVP World.

Glavni politički savjetnik američkog Ministarstva obrane, Alexandr Velez-Green, o ovim je namjerama SAD-a obavijestio saveznike u NATO-u prošlog petka. Prema izvorima poljske televizije, Washington očekuje da europske zemlje predlože planove za popunjavanje nastale praznine još prije summita NATO-a u Ankari, koji je zakazan za 7. i 8. srpnja.

Izvor iz struktura NATO-a naglasio je da ovaj američki plan o povlačenju polovice spomenutih strateških snaga nije izravno povezan s nedavno najavljenim fizičkim povlačenjem američkih vojnika iz nekih europskih zemalja.

Diplomatski izvori podsjećaju da SAD već dulje vrijeme upozorava na prebacivanje svojih resursa iz Europe, kako bi primorao europske saveznike da maksimalno ojačaju vlastite kapacitete za odvraćanje Rusije te istodobno smanjio sigurnosnu ovisnost Starog kontinenta o Americi.

"Administracija predsjednika Donalda Trumpa u svojoj strategiji nacionalne sigurnosti iz prosinca prošle godine izričito je navela da Europa mora preuzeti veći dio tereta za vlastitu obranu", navodi diplomatski izvor.

Prebacivanje tereta na europska leđa

Stručnjakinja instituta RUSI (najstarijeg think-tanka za obranu i sigurnost na svijetu) i bivša glasnogovornica NATO-a, Oana Lungescu, objasnila je za TVP World da se američka redukcija prvenstveno odnosi na snage koje bi trebale biti raspoređene u Europi u slučaju krize ili sukoba, a ne na trupe koje su trenutno stacionirane u europskim članicama NATO-a.

"Ova promjena u okviru kriznog raspoređivanja ima potencijalno veće posljedice u smislu prebacivanja tereta unutar saveza nego puko raspoređivanje ili rotiranje nekoliko tisuća vojnika", istaknula je Lungescu.

Poljska i drugi saveznici NATO-a bili su zatečeni početkom svibnja kada je američki ministar obrane Pete Hegseth zaustavio planirano raspoređivanje 4.000 vojnika u tu zemlju. Predsjednik Trump kasnije je promijenio tu odluku, obećavši Varšavi "dodatnih" 5.000 vojnika.

Tenzije koje prijete Savezu

Unatoč povremenim ustupcima, Trump kontinuirano kritizira europske saveznike zbog nedovoljnih izdvajanja za obranu i prijeti povlačenjem trupa iz Njemačke.

Transatlantske tenzije dodatno podgrijavaju i ambicije šefa Bijele kuće za preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, danskim prekomorskim teritorijem. Osim toga, Trumpa je razljutio i nedostatak podrške europskih saveznika za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, koji je blokiran nakon američko-izraelskih udara na Iran. U naletu nezadovoljstva američki predsjednik čak je izjavio da razmatra izlazak iz NATO-a.

Što su zapravo američke "snage za duboke udare"?

Snage za duboke udare (Deep Strike Forces) predstavljaju elitne kapacitete američke vojske, uključujući mornaricu i zrakoplovstvo, dizajnirane za probijanje neprijateljske obrane i uništavanje strateških i taktičkih ciljeva duboko u neprijateljskoj pozadini – na udaljenostima od nekoliko desetaka do više tisuća kilometara.

Glavni stupovi ovih snaga uključuju:

• Hipersonično oružje: Omogućava konvencionalne precizne udare na velike udaljenosti brzinom većom od 5 Macha.
• Sustavi visoke preciznosti: Rakete lansirane iz sustava HIMARS ili M270 MLRS, koje pogađaju ciljeve na udaljenosti većoj od 400 kilometara.
• Krstareće rakete: Posebno projektili tipa Tomahawk, koji se lansiraju s kopnenih baterija i iz podmornica.
• Napredna artiljerija: Topovi sposobni za preciznu vatru na udaljenostima većim od 70 kilometara.
• Strateško zrakoplovstvo: Obuhvaća bombardere Boeing B-52H Stratofortress (sposobne nositi nuklearno oružje), "nevidljive" bombardere Northrop B-2 Spirit, nadzvučne bombardere s promjenjivom geometrijom krila Rockwell B-1B Lancer te najmoderniji stealth bombarder koji je u razvoju – Northrop Grumman B-21 Raider.