Haris Šertović istraživao je sigurnosne i ekonomske aspekte utjecaja ukrajinske krize na BiH i zapadni Balkan.
Interesa ima na svim stranama. Teritorij: Donbas, Luganjsk. Glavni, ekonomski, onaj ruski, utemeljen na energetskim resursima od kojeg ovise brojne europske zemlje. U cijeloj priči, iako male u svjetskom poretku, zemlje zapadnog Balkana ne ostaju zanemarene. Rat u Ukrajini imao bi posljedice i po Bosnu i Hercegovinu.
“Bojim se da bi Balkan mogao postati nova žrtva ruskog imperijalizma. Drugim riječima, Putin bi mogao pokušati pažnju SAD-a i saveznika od potencijalnog rata u Ukrajini odvratiti tako što bi proizveo novi sukob, čak i novi rat na zapadnom Balkanu. Mislim da je sada glavna meta očigledno Bosna i Hercegovina”, upozorava Janusz Bugajski, ekspert za zapadni Balkan.
Tema je ovo i opširne analize Europskog vijeća za vanjske poslove. Detaljno se objašnjavaju napori Rusije u potkopavanju uloge zapadnih sila kroz primjer da Rusija drži veto na odluku o raspoređivanju 600 vojnika EUFOR-a stacioniranih u BiH, a u kojoj manjka osoblja i opreme za zaštitu granica BiH.
“Ruska upotreba veta kad je u pitanju EUFOR prošle godine dovela je do ustupaka koji su uglavnom bili simbolični i nisu utjecali na rad OHR-a, ali tu neće stati. Sljedeće godine Rusija će vjerojatno ići korak dalje – u najmanju ruku, zahtijevajući datum za zatvaranje OHR-a ili možda političke ustupke njegovim opunomoćenicima, koji trenutno slijede destabilizirajuću agendu na tlu koju Moskva podržava”, smatra Majda Ruge, stručnjak iz Europskog vijeća za vanjske poslove.
“Kako Zapad ide agresivno prema onome što Rusija smatra svojom zonom utjecaja, tako i Ruska Federacija ide agresivno prema onome što NATO smatra svojom zonom utjecaja, između ostalih područja tu je zapadni Balkan”, ističe vojni analitičar Nedžad Ahatović.
“Ta kriza sto posto može izazvati refleksiju. Korumpirani političari su spremni na sve i to će im biti idealan povod da svoje bogatstvo pokušaju zaštititi kroz nekakav incident unutar BiH i to je ono čega se bojim”, navodi bivši počasni konzul Ukrajine u Austriji Draško Aćimović.
Europsko vijeće za vanjske poslove u analizi dalje navodi da u BiH Kremlj pokušava iskoristiti utjecaj za uklanjanje OHR-a, istovremeno podržavajući secesionističke aktere koji aktivno potkopavaju suverenitet BiH. U takvom političkom stanju dodatna eskalacija prouzrokovala bi osiromašenje građana BiH. Stručnjaci upozoravaju na pasivnost institucija zemlje na preventivno djelovanje.
“Hitno se mora napraviti jedan Krizni stožer na nivou Vijeća ministara, cijele BiH, hitno se opskrbiti svim energentima, iskoristiti sve resurse koje imamo, kredite koji su uzeti da se uskladišti što više energije, nafte, prehrambenih proizvoda da se pripremimo i, ako ništa drugo, ako ne dođe do najgoreg scenarija, na taj način bismo oslobodili naše građane ovog ekstremnog poskupljenja i ekstremne inflacije”, poručuje Aćimović.
Globalno pozicioniranje na tronu svjetskih sila, ako bude praćeno vojnim akcijama, nosi posljedice, jednoglasan je stav stručnjaka. U BiH u smislu potencijalne nestabilnosti, s obzirom na postojanje politike zaustavljanja daljnjeg širenja NATO-a. Vrijedi podsjetiti da je kriza u Gruziji 2008. eskalirala onog momenta kada se ta zemlja opredijelila za NATO integracije.
Dnevnik.ba