Radnika nema ili su plaće premale? Otvorena rasprava o zapošljavanju stranaca u FBiH

Dok poslodavci upozoravaju da evidencije nezaposlenih ne odražavaju stvarno stanje raspoložive radne snage, sindikati smatraju da se iza dijela nepopunjenih radnih mjesta kriju plaće koje nisu dovoljne za dostojanstven život.

Bez konkretnih podataka

Federalni zavod za zapošljavanje nema konkretne podatke o tome u kojoj mjeri na poteškoće pri zapošljavanju utječu visina plaće i uvjeti rada, a koliko nedostatak potrebnih znanja i vještina. 

Istodobno je pripremljen prijedlog liste deficitarnih zanimanja za 2027. godinu, za koja bi se radne dozvole stranim radnicima izdavale bez pojedinačne provjere evidencije nezaposlenih.

Pravilnik o postupku i proceduri izdavanja radnih dozvola 2. studenoga potpisao je tadašnji federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić. Njime se detaljnije uređuju potrebna dokumentacija, postupanje nadležnih službi i rokovi, uključujući obvezu donošenja rješenja najkasnije 30 dana od podnošenja potpunog zahtjeva.

Izostanak provjere evidencije nezaposlenih odnosit će se na zanimanja koja budu proglašena deficitarnima posebnom odlukom, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca.

Prijedlog liste deficitarnih zanimanja

Iz Federalnog zavoda za zapošljavanje za Fenu su naveli da je prijedlog liste deficitarnih zanimanja za 2027. godinu pripremljen i dostavljen Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike radi dobivanja suglasnosti. Pri izradi su korišteni podaci o broju i strukturi nezaposlenih, mišljenja županijskih službi za zapošljavanje i iskazane potrebe poslodavaca.

Pomoćnik ministra za rad, zapošljavanje i zaštitu na radu Ernis Imamović izjavio je da odluka u trenutku davanja izjave još nije bila donesena, iako je rok za njezino donošenje za sljedeću godinu bio 30. listopada.

- Zakonske izmjene koje predviđaju tu odluku stupile su na snagu u svibnju, a Zavod je posljednjih mjeseci radio na njezinoj pripremi sa županijskim službama. Ministarstvo je zatražilo prikupljanje svih potrebnih podataka i dovršetak propisane procedure, uključujući konzultacije s Ekonomsko-socijalnim vijećem za područje Federacije BiH, nakon čega slijedi konačno davanje suglasnosti – kazao je Imamović za Fenu.

Objasnio je da se stanje i potrebe procjenjuju za područje svake županijske službe. Zakonski kriteriji obuhvaćaju zanimanja za koja nedostaje radnika, odnosno za koja nije moguće osigurati zapošljavanje osoba s evidencije nezaposlenih, potrebe strateških i investicijskih projekata te druge okolnosti važne za gospodarski rast i održivi razvoj.

- Za zanimanja koja budu proglašena deficitarnima neće se provoditi posebna provjera evidencije nezaposlenih osoba – rekao je Imamović.

Dodao je da su u prijedlogu koji je Ministarstvo imalo na uvid zastupljena i složena zanimanja koja zahtijevaju posebno obrazovanje. Prema informacijama kojima Ministarstvo raspolaže, strani radnici dosad se uglavnom nisu zapošljavali na tim radnim mjestima.

Najtraženija zanimanja

Iz Zavoda ističu da isto zanimanje može biti deficitarno u jednoj županiji, dok u drugoj ne mora biti. Odluka se donosi za svaku sljedeću godinu, uz obvezu kontinuiranog praćenja tržišta rada i prilagođavanja promjenama potreba. Fiksni rokovi za njezino ažuriranje tijekom godine nisu propisani.

Istraživanje tržišta rada koje je Zavod proveo krajem 2025. pokazalo je da su među najtraženijim zanimanjima u 2026. godini trgovci, operateri u pozivnim centrima, šivači, vozači kamiona, konobari, bravari, pomoćni radnici u proizvodnji, krojači, skladištari i kuhari.

Traženi su i zavarivači, tesari, strojarski tehničari, CNC operateri, stolari, komercijalisti, zidari i armirači. Među zanimanjima s višom i visokom stručnom spremom izdvajaju se informatičari, ekonomisti, magistri farmacije, programeri i inženjeri elektrotehnike.

Iz Zavoda očekuju da će slična zanimanja biti tražena i u sljedećem razdoblju. Međutim, u odgovoru nisu dostavili podatke o broju osoba tih zanimanja koje se nalaze na evidenciji nezaposlenih.

Predsjednik Udruge poslodavaca u FBiH Nihad Imširović kaže da su ciljane konzultacije s članicama pokazale nedostatak radnika različitih kvalifikacija. Udruga je, uz potporu Međunarodne organizacije rada, provodila i istraživanja tržišta rada, a o njihovim rezultatima obavijestilo je nadležne institucije.

Poslodavci predlažu da se pri izradi liste razmotre, među ostalima, građevinski, strojarski i elektrotehnički inženjeri, arhitekti, stručnjaci zaštite na radu i zaštite od požara te IT stručnjaci.

Od ostalih zanimanja izdvajaju građevinske i geodetske tehničare, električare, rukovatelje strojevima, vozače, obrtnike te radnike u proizvodnji, trgovini, hotelijerstvu i ugostiteljstvu.

Zašto poslodavci ne uspijevaju zaposliti domaće radnike?

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović podržava učinkovitiju administraciju, ali smatra da prije olakšavanja zapošljavanja stranaca treba pouzdano utvrditi zašto poslodavci ne uspijevaju zaposliti domaće radnike.

- Mnogo je osoba koje traže posao, međutim, problem je u tome što poslodavci nisu spremni ponuditi plaću koja bi radniku omogućila dostojanstven život – smatra Kurtović.

Kao primjere navodi građevinarstvo, ugostiteljstvo i trgovinu, u kojima se, prema njegovoj ocjeni, nedostatak radnika često pojavljuje istodobno s ponudama minimalnih ili tek nešto viših plaća.

Ističe da radnici danas pažljivije procjenjuju primanja, prijavu na osiguranje i druge uvjete rada te da je odbijanje nepovoljnih ponuda njihovo legitimno pravo.

- Raduje nas što su i radnici počeli cijeniti sebe i svoj rad – rekao je Kurtović za Fenu.

Smatra da poslodavci trebaju izdvojiti dio dobiti za zadržavanje postojećih i zapošljavanje novih radnika. U suprotnom, upozorava, radnici će nastaviti odlaziti u zemlje u kojima mogu ostvariti bolja primanja i profesionalno napredovati.

Povećanje plaća

Kurtović se zalaže za povećanje najnižih plaća ovisno o stručnoj spremi, navodeći kao neprihvatljiv primjer ponudu od 1.027 KM osobi s visokom stručnom spremom.

Traži i da sindikat bude priznat kao ravnopravan socijalni partner u utvrđivanju deficitarnih zanimanja. Upozorava da se procjena nedostatka radnika ne smije prepustiti isključivo poslodavcima.

Prema postupku koji opisuje Zavod, odluku o deficitarnim zanimanjima donosi ta institucija nakon konzultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem i uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Imširović navodi da se na evidenciji nezaposlenih nalazi oko 260.000 osoba, ali tvrdi da taj broj ne predstavlja stvarno raspoloživu radnu snagu.

Prema ocjeni Udruženja, značajan broj osoba prijavljen je prvenstveno radi ostvarivanja zdravstvenog osiguranja i određenih socijalnih prava, dok poslodavci istodobno teško pronalaze potrebne radnike.

- Problem nedostatka radne snage u Federaciji BiH ne može se promatrati samo kroz broj osoba koje se nalaze na evidencijama službi za zapošljavanje – naveo je Imširović.

Udruga zato zagovara razdvajanje evidencija aktivnih i pasivnih tražitelja zaposlenja. Imširović kaže da novi zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, na kojem se radilo pod vodstvom nadležnog ministarstva, nije dobio političku potporu u Parlamentu FBiH.

Ističe da poslodavci rješenje prvenstveno vide u zapošljavanju domaćih radnika, dok zapošljavanje stranaca smatraju alternativom u situacijama kada potrebne radne snage nema na domaćem tržištu. Prema njegovim navodima, broj izdanih radnih dozvola stranim državljanima ne doseže ni jedan posto ukupnog broja zaposlenih u FBiH.

Udruga pozitivnim ocjenjuje ukidanje provjere evidencije za zanimanja koja budu proglašena deficitarnima, kao i najavljeni rok od 30 dana za donošenje rješenja.

Ipak, konačnu ocjenu novih procedura donijet će nakon uvida u tekst pravilnika, osobito u dijelu koji se odnosi na priznavanje inozemnih diploma i drugih dokaza o kvalifikacijama stranih radnika.

Imširović upozorava da bi zadržavanje administrativnih prepreka u tom dijelu, posebno kada je riječ o nekvalificiranim i kvalificiranim radnicima, moglo umanjiti učinak ostalih pojednostavljenja.

Poboljšanje poslovnog okruženja

- Naš je stav da svaka izmjena treba imati za cilj stvarno pojednostavljenje postupka, a ne samo formalno skraćivanje pojedinih rokova uz zadržavanje drugih administrativnih prepreka – naveo je.

Na pitanje što su poslodavci spremni ponuditi domaćim radnicima, odgovara da su spremni na značajnije povećanje plaća, ali to uvjetuju poboljšanjem poslovnog okruženja.

Među potrebnim mjerama izdvaja smanjenje doprinosa i parafiskalnih nameta, predvidljivije troškove energije i komunalnih usluga, suzbijanje rada na crno te učinkovitije upravljanje javnim sredstvima. Smatra da odgovornost za rješavanje problema trebaju podijeliti vlasti, poslodavci i sindikati.

Prednost domaćeg kadra

Iz Zavoda naglašavaju da domaći kandidati zadržavaju prednost u slučajevima kada je provjera evidencije obvezna. Radna dozvola strancu ne može se izdati ako se na evidenciji prema sjedištu poslodavca nalazi nezaposlena osoba koja ispunjava tražene uvjete, osim ako odbije zaposlenje.

- Provjeravaju se stručna sprema, znanja i kvalifikacije potrebne za konkretno radno mjesto, koje poslodavac treba navesti u zahtjevu. Za radna mjesta koja zahtijevaju visoku stručnu spremu provjera tržišta rada provodi se na razini Federacije BiH. Odbijanje mora biti dokumentirano u predmetu, dok Zakon ne propisuje poseban obrazac ni jedinstvenu klasifikaciju razloga odbijanja – navode iz Zavoda.

Iako nemaju konkretne podatke o razlozima neuspješnog zapošljavanja, iz Zavoda ističu da komunikacija sa županijskim službama i poslodavcima pokazuje kako plaće, uvjeti rada i raspoložive vještine značajno utječu na odluke o zapošljavanju.

Govoreći o zaštiti zaposlenih, Kurtović traži jačanje inspekcijskih kapaciteta i redovite kontrole kako bi domaći i strani radnici u praksi imali jednak tretman.

Odbacuje nedostatak novca kao opravdanje za izostanak jačanja inspekcija, smatrajući da bi učinkovitiji nadzor istodobno mogao povećati prihode proračuna.

Iz Zavoda navode da je programom „Obuka i rad kod poznatog poslodavca 2025.” obuhvaćeno gotovo 250 osoba. Obuka je organizirana za konkretno radno mjesto, u stvarnom poslovnom okruženju, uz mogućnost zapošljavanja nakon njezina završetka.

Program „Obuka za tržište rada 2025.” obuhvatio je 1.121 nezaposlenu osobu kojoj je putem vaučera omogućeno stjecanje dodatnih znanja i vještina. Žene su činile 90 posto sudionika, a mladi do 30 godina 49 posto. Uvjet za sudjelovanje bio je izrađen individualni plan zapošljavanja.

Isti programi provode se i tijekom 2026. godine, a rezultate Zavod najavljuje početkom sljedeće godine.

Za programe zapošljavanja, samozapošljavanja i osposobljavanja u ovoj je godini osigurano više od 100 milijuna KM, uz očekivani obuhvat od oko 11.000 nezaposlenih osoba.

Evaluacije ranijih programa, prema podacima Zavoda, pokazuju da između 50 i 70 posto korisnika, ovisno o programu, ostaje zaposleno nakon isteka subvencioniranja zapošljavanja ili samozapošljavanja. Međutim, nisu dostavljeni zasebni podaci o tome koliko se polaznika navedenih programa osposobljavanja nakon završetka obuke zaposlilo.

Poslodavci zagovaraju da se osposobljavanje planira prema konkretnim potrebama tvrtki i promjenama u gospodarstvu, uz suradnju službi za zapošljavanje i obrazovnog sustava. Sindikat, s druge strane, inzistira na tome da mogućnosti zapošljavanja moraju pratiti plaće i uvjeti rada zbog kojih će domaći radnici odlučiti ostati u zemlji.