Ukoliko bi do toga došlo, to znači da bi tehnički i politički dio procedura koji obično traju do godinu dana bili znatno skraćeni i BiH bi u roku bržem od očekivanog mogla znati je li Program reformi Godišnji nacionalni program (ANP), ili nije.
Nakon što dokument iz BiH bude dostavljen iz Bruxellesa svim zemljama članicama NATO-a, nakon blagdana trebala bi uslijediti intenzivna korespondenciju na relaciji Bruxelles – Sarajevo.
Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH pri NATO-u, pojasnio je za „Avaz“ da potom slijedi rasprava na razinama raznih radnih skupina i eksperata koje će činiti predstavnici zemalja članica NATO-a i BiH.
– Za nas su najvažniji sastanci Sjevernoatlantskog vijeća i BiH. Na njima će BiH biti pozivana da eventualno pojašnjava određena stajališta iz tog dokumenta. Dva najvažnija sastanka će se održati u Sarajevu i Bruxellesu gdje će se u Sarajevu davati završne napomene, smjernice, komentari na dokument, a u Bruxellesu neka završna procjena ili ocjena, što bi u biti bila priprema za naredni Godišnji nacionalni program koji bi se radio iduće godine – kaže Kožljak.
NATO neće glasovati o Programu reformi nego će na temelju stalnih konzultacija i konsenzusa donositi određene ocjene, a sam sadržaj dokumenta je kako kaže Kožljak “živ“ i o njemu će se u narednom razdoblju kontinuirano raspravljati.
Kožljak ističe da će razina na kojoj budu održavane završne konzultacije razriješiti dilemu je li dokument koji je poslan u Bruxelles ANP ili nije.
-Pošto je BiH do sada bila u Individualnom akcijskom planu partnerstva (IPAP) ti sastanci su održavani na razini zamjenika šefova stalnih izaslanstava pri NATO-u, a ovaj put to bi trebalo biti na razini veleposlanika. Znači to će nam ujedno biti i službena potvrda gdje je BiH s ovim godišnjim nacionalnim programom- zaključuje Kožljak.
Dnevnik.ba