Bez pretenzija da arbitrira u pogledu kvaliteta rada sudaca i tužitelja, Šeleda je detaljno elaborirao rad i primjere iz sudske prakse Suda BiH i u tom kontekstu poveznicu sa Tužiteljstvom BiH, prenosi Fena.
Mišljenja je kako je pravosuđe u BiH loše organizirano, te da je neophodno pristupiti određenim promjenama zakonodavstva, ilustrirajući izrečene tvrdnje pojavama da se na rješavanje po žalbi u nekim slučajevima čeka i po pet godina.
U osvrtu na vlastiti i rad kolega u Sudu BiH, koji su angažirani na procesuiranju organiziranog i općeg kriminaliteta, Šeleda je kazao kako nijedno vijeće nema nezakazan predmet (svi predmeti u tijeku), ocijenivši da je u tom segmentu ostvarena prilična ažurnost, ali da je točno i da rješavanje određenih predmeta traje godinu, pa i dužlj, vezujući to za, kako je naveo, znatno lošiju organizaciju Tužiteljsta BiH u odnosu na Sud BiH.
U kontekstu tvrdnje da rad Suda ovisi od angažmana Tužiteljstva, odnosno da je Sud vezan optužnicom i dokazima koje tužitelji ponude, podsjetio je na podatke o tome da je Tužiteljstvo BiH, koje ima 70 tužiteljsa, u 2020. godini predalo šest optužnica za ratne zločine, počinjene u BiH.
Nadalje je kazao kako u Sudu BiH rade mahom ljudi/suci sa značajnim iskustvom, a da u Tužiteljstvu većinu tužiteljsa čine mladi koji su brzo ostvarili karijeru i u relativno kratkom roku postali državni tužitelji.
Bez namjere da kritizira Tužiteljstvo BiH, Šeleda je odgovornost u tom pogledu adresirao na VSTVBiH, koji bi, po njegovim riječima, trebao posebnu pozornost posvetiti kadrovskim pitanjima, uključujući i postojanje dva posebna ‘odbora‘ za izbor/imenovanje sudaca, odnosno tužitelja.
Istovremeno, otvorio je i pitanje odgovornosti u vezi s pojavom da određeni odvjetnici s liste odvjetnika/braniteljaa po službenoj dužnosti (ex-officio) ostvaruju enormne zarade na teret države, što je pobudilo izuzetno zanimanje članova Privremene istražne komisije.
U vezi s tim, konstatirano je kako postoje indicije i saznanja o tome da su određene strukture uvezane, te da je manji broj odvjetnika angažiran na više predmeta, što, kako je navedeno, upućuje na korupciju prisutnu u tom segmentu.
Sudac Šeleda je, referirajući se na tehnička pitanja vezana za rad i praksu Suda BiH te brojne druge institute, ukazao na potrebu preciznijih određenja koja se tiču statusa optuženog, načela materijalne istine i ovlasti i dužnosti sudaca u sklopu prethodnog postupka i vođenja glavnih pretresa.
Budući da se ni na današnju sjednicu u svojstvu svjedoka nije odazvao ministar pravde BiH Josip Grubeša, Privremena istražna komisija usvojila je zaključak da nije ostvarena suradnja s njegove strane prema ovoj komisiji, a u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru.
Kako je nakon sjednice izjavio predsjedavajući Privremene istražne komisije Damir Arnaut, Tajništvo Komisije je u skladu sa zaključcima dva puta zakazao svjedočenje ministra Grubeše u konzultacijama s njegovim uredom, ali je on "oba puta eskivirao svjedočenje, što je nedopustiv odnos prema istražnoj komisiji, pogotovo uzimajući u obzir da se radi o predstavniku izvršne vlasti kojeg imenuje Zastupnički dom PSBiH".
Istovremeno, Komisija je sa šest glasova ‘za‘ i jednim suzdržanim usvojila zaključak kojim se predlaže smjena Josipa Grubeše s pozicije ministra pravde BiH koju obnaša.
Također, Privremena istražna komisija Zastupničkog doma PSBiH je, po riječima njenog predsjedatelja, usvojila zaključak da od Tužiteljstva BiH traži podatke, tabelarno po mjesecima o broju podignutih optužnica u posljednjih pet godina.
Usto, u skladu s jednim od zaključaka, od relevantnih institucija će biti zatraženi podaci o tome koliko je koji od odvjetnika/branitelja po službenoj dužnosti dobio naknada u razdoblju od 2015. godine.
Uz opasku da Komisija neće ‘ulaziti‘ u konkretne predmete, Arnaut je kazao da je ponovno dala podršku Murisu Memiću i Davoru Dragičeviću kao i drugim roditeljima koji ustrajavaju na traženju pravde za svoju djecu, te pozvala nadležne organe da u što skorijem roku provedu efikasne istrage u tim predmetima.
Dnevnik.ba