Povlači li se Amerika iz svijeta kakav poznajemo?

Zašto se Donald Trump već na samom početku 2026. godine odlučio na poteze koji potresaju temelje međunarodnog poretka? Je li riječ o svjesnom rušenju sustava - ili o priznanju da se taj sustav već odavno urušava?

"Poredak se ne ruši – on se sam urušava"

Gostujući u emisiji HTV-a Studio 4, vanjskopolitički analitičar prof. dr. sc. Tomislav Sunić iznio je tezu koja baca novo svjetlo na aktualna zbivanja. Prema njegovim riječima, Trump i njegova administracija ne ruše postojeći poredak, on se urušava sam od sebe, i to već desetljećima.

- Taj proces u određenim segmentima američkog društva započeo je puno ranije, još za vrijeme Clintona, a nastavljen je tijekom mandata Obame i Bidena, istaknuo je Sunić.

Kao paralelu naveo je bivšu komunističku istočnu Europu i Sovjetski Savez, koji se, prema njegovim riječima, nisu raspali zbog vanjskih prijetnji, već zbog unutarnjeg iscrpljivanja sustava.

- Nitko ih nije napadao izvana. Sustav je jednostavno došao svom kraju. Elita se tada morala transformirati – ili u snažne nacionaliste ili u snažne liberaliste. To je politički proces koji se stalno ponavlja, poručio je.

Povlačenje iz UN-a: presedan ili povratak staroj američkoj praksi?

No, zašto se Trump odlučio dovesti u pitanje upravo međunarodno pravo, koje je desetljećima predstavljalo okvir globalne demokracije i sigurnosti? SAD se, naime, povlače ili prestaju financirati gotovo 60 organizacija izravno povezanih s Ujedinjenim narodima.

Zanimljivo je da se ova odluka događa upravo na datum kada je, nakon Prvog svjetskog rata, utemeljena Liga naroda.

- Paradoks je u tome što je Amerika bila ključni inicijator Lige naroda, ali nikada nije postala njezina članica, podsjetio je Sunić.

Amerika, dodaje, nikada se nije željela u potpunosti vezati uz međunarodne strukture, uvijek ostavljajući sebi "prozor za izlaz" u vanjskoj politici.

Amerika - najveći donator, ali i najveći izuzetak

Iako se danas povlači, SAD su i dalje najveći financijer Ujedinjenih naroda, s godišnjim doprinosom od oko 10 milijardi dolara, koji pokriva golemu globalnu birokraciju i brojne agencije – upravo one koje su sada pogođene rezovima.

- Postavlja se pitanje: koja je stvarna svrha Ujedinjenih naroda? Mnogo se govori o miru i dijalogu, ali kada je riječ o stvarnoj izvršnoj moći - slanju vojske i očuvanju mira, to je uglavnom bila Amerika, naglasio je Sunić.

Posebno je upozorio na još jedan paradoks - iako su SAD bile inicijator osnivanja Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, njegove presude obvezuju sve - osim Amerikanaca.

Tko je stvarno šef međunarodnog poretka?

- Svaka država na svijetu izložena je rezolucijama UN-a. Svaka - osim Amerike i Izraela, zaključio je Sunić.

Podsjetio je da su SAD desetljećima koristile pravo veta kako bi blokirale rezolucije kritične prema Izraelu, što, prema njegovim riječima, jasno pokazuje tko u konačnici vuče konce međunarodne politike.

Može li Europa bez Amerike?

Je li napokon došlo vrijeme da se Europska unija i NATO pogledaju u ogledalo? Koliko su te strukture uopće održive bez vojne, sigurnosne i financijske potpore Sjedinjenih Američkih Država? I nije li onda tvrdnja da Europa mora "pokazati zube Trumpu" - osobito u kontekstu Grenlanda, više politička poza nego realna strategija?

Prema riječima vanjskopolitičkog analitičara prof. dr. sc. Tomislava Sunića, riječ je o klasičnom logičkom paradoksu. Tko je stvarni arhitekt Zapada?

- Tko je stvorio Ujedinjene narode? Amerika. Tko je bio ključni inicijator europskih integracija – od Europskog ekonomskog vijeća 1950. do Rimskih ugovora? Opet Amerika, ističe Sunić.

Iako se kao "očevi Europe" često spominju Robert Schuman i Jean Monnet, Sunić podsjeća da su obojica tijekom rata bili izravno povezani s američkim interesima. Upravo zato, kaže, današnje nesuglasice između Bruxellesa i Washingtona nisu samo političke, nego i komunikacijski paradoksalne.

NATO bez SAD-a? Teško zamislivo

Slična je situacija i s NATO-om.

- Glavni autoritet NATO-a je Amerika. Ne Mark Rutte, ne Nizozemska, nego Washington. NATO je osnovan na američku inicijativu i Amerika određuje njegovo ponašanje – bez obzira na to tko je trenutačno u Bijeloj kući, naglašava Sunić.

Čak i ideja tzv. koalicije voljnih u slučaju povlačenja SAD-a, prema njemu, više nalikuje ‘koaliciji nevoljnih’, jer mnoge države, uključujući i Hrvatsku, ne bi sudjelovale u ozbiljnijim vojnim operacijama.

Zaokret u Europi: razgovor s Rusijom više nije tabu

Sunić upozorava da se europski diskurs već počeo mijenjati. Kao primjer navodi izjavu talijanske premijerke Giorgie Meloni, koja je nedavno poručila da je nužno razgovarati s Rusijom.

- Prije dva mjeseca to je bilo nezamislivo. Danas se shvaća da ovako dalje ne ide. Ili ćemo nastaviti gubiti još milijune ljudi – ili će doći do velikih kompromisa, upozorava.

Zašto se Amerika povlači? Jedan od ključnih razloga američkog povlačenja iz gotovo 60 međunarodnih institucija povezanih s UN-om jest - novac.

SAD godišnje troše oko 80 milijardi dolara na vanjsku vojnu, humanitarnu i sigurnosnu pomoć širom svijeta.

- Prosječan Amerikanac se pita zašto nema zdravstveni sustav poput Danske ili Hrvatske, dok milijarde odlaze na projekte s kojima obični građani nemaju nikakve veze, prenosi Sunić.

Minneapolis, migranti i unutarnja borba Amerike

Govoreći o unutarnjoj politici, Sunić se osvrnuo i na Trumpovu odluku da savezne imigracijske agente pošalje u Minneapolis, nakon ubojstva koje je potreslo lokalnu zajednicu.

Minnesota, ističe, ima velik broj migranata i izrazito je lijevo orijentirana savezna država, čiji su guverner i gradske vlasti politički protivnici Donalda Trumpa.

- Riječ je o borbi protiv organiziranog kriminala, uključujući klanove povezane sa somalijskom migrantskom zajednicom. Naravno, nisu svi krivi, ali postoji ozbiljan problem koji lokalne vlasti ignoriraju, kaže Sunić.

Povukao je i paralelu s Njemačkom, gdje velik dio socijalnih naknada prima migrantsko stanovništvo, dok se domaći porezni obveznici sve češće pitaju,tko zapravo snosi teret sustava?

Poredak u preobrazbi

Zaključak je jasan - globalni poredak ne nestaje preko noći, ali se ubrzano mijenja.

Europa, NATO i međunarodne institucije nalaze se pred ključnim pitanjem, mogu li opstati bez Amerike ili moraju redefinirati vlastitu ulogu u svijetu koji se više ne može oslanjati na stare postavke? 

Dnevnik.ba