StoryEditor

Potvrđena optužnica protiv Selme Cikotića zbog ratnog zločina nad Hrvatima u Bugojnu

Piše desk  /  18.01.2024., 11:09h

Sud Bosne i Hercegovine je 29. prosinca 2023. godine djelimično potvrdio optužnicu u predmetu Dževad Mlaćo i drugi, kojom se optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić terete da su radnjama opisanim u optužnici počinili:

- Optuženi Dževad Mlaćo kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. točka a), u vezi s članom 30. i 180. stav 1. KZ BiH, te članom 41. stav 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i članom 23. Haškog protokola.

- Optuženi Selmo Cikotić krivično djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz člana 175. točke a) i b), u vezi s članom 180. stav 1. i 2. KZ BiH, te članom 41. stav 1. Dopunskog protokola I na Ženevske konvencije i članom 23. Haškog protokola.

Istovremeno, Sud je odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenog Tahira Granića.

Zarobljenici HVO-a

Optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić se terete da su tijekom rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između HVO i ARBiH, u vremenskom periodu od 18.07.1993. godine do polovice travnja 1994. godine, Dževad Mlaćo kao predsjednik Ratnog predsjedništva opštine Bugojno, a optuženi Selmo Cikotić kao komandant OG Zapad ARBiH od 12.03.1993. do 13.04.1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika stožera u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja pomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, kršeći odredbe članova 75., 86. i 87. Dopunskog protokola broj I uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, čl. 3. i 130. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine, pa je tako optuženi Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen spisak tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih lica u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od strane pripadnika vojne policije.

Izdavao naredbe

Dalje se navodi da je optuženi Selmo Cikotić propustio da poduzme sve moguće mjere u granicama svojih ovlaštenja da spriječi učinjenje kaznenih djela ubojstava i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, nakon 15. izvanredne sjednice Ratnog predsjedištva, dana 22.07.1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na području opštine Bugojno, čije su se odluke poštivale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti koje je označio kao „esktremni dio“ tajno likvidira. 

Optuženi se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljena lica hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima.

Dnevnik.ba

14. travanj 2024 10:31