Upravo je poznavanje njemačkog jezika i razine B1 osnovni preduvjet za traženje posla u Njemačkoj. Iako je zaposlena u BiH, programerka Anida Osmanagić je svjesna da poznavanje jezika već sutra može biti ulazna karta za bolji i sigurniji život: “Sve ovisi od prilika, nikad ne znaš št donosi sutra. Ako mi se ovdje pruži nešto, naravno - tu sam, ali to se nikad ne zna”.
Ipak, tisuće je onih koji su davno donijeli svoju odluku. Do sada BiH su najviše napuštali medicinari.
“Imamo potpisan ugovor da mi kao škola jezika njih obučimo da govore jezik, pripremimo ih za ispit, oni izađu na ispit, uspješno polože i onda njima poslodavac osigurava ugovor o radu”, objašnjava Mirnesa Džinović, menadžerica Škole za strane jezike Poliglot.
Radnici sa SSS-om i nekvalificiraan radna snaga u Njemačku odlaze prema postojećem Pravilniku o zapošljavanju državljana zemalja zapadnog Balkana. I tako će i ostati. Stupanjem na snagu Zakona o useljavanju stručnog kadra u Njemačku vrata se, još više, otvaraju za one s VSS-om i kvalificiranim stručnim obrazovanjem. Procedura je ista, ali proces ubrzan. Umjesto mjesecima, na termin za vizu se čeka od 7 do 14 dana. Ako niste pronašli poslodavca, s vizom, priznatom diplomom i uvjerenjem o poznavanju jezika, na teritoriju Njemačke možete provesti 6 mjeseci tražeći posao. Potreban je i dokaz da se sami u tom periodu možete financirati. Za to vam treba više od 800 eura mjesečno.
I dok će obrazovani mladi svoj spas tražiti put Njemačke, domaći poslodavci su u problemima. Jedno od rješenja je liberalizacija uvoza radne snage, ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH.
Od 2013. do danas iz BiH otišlo je više od 200 tisuća ljudi. Svaki treći stanovnik isto namjerava.
“Jedini lijek nama jest otvaranje pogona, s jedne strane. S druge stane, i mi kao država moramo pristupiti smanjenju opterećenja rada”, kazao je premijer FBiH Fadil Novalić (SDA).
U prošloj je godini Veleposlanstvo Njemačke izdalo 17 tisuća viza i 12 tisuća radnih dozvola, piše federalna.ba.
Dnevnik.ba