Nakon sastanka koji su imali u Banskim dvorima, iz premijerova ureda tek je uslijedila obavijest na platformi X.
- S visokim predstavnikom Schmidtom nastavljamo kvalitetnu suradnju za boljitak BiH. Zaključci Europskog vijeća poticaj su za poduzimanje reformi radi skorog otvaranja pristupnih pregovora. Zalažemo se za stabilnu i funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu u kojoj će sva tri konstitutivna naroda biti ravnopravna - kratko su objavili na premijerovu nalogu.
Nova prigoda u ožujku
Kako se pak doznaje, hrvatski premijer izvijestio je njemačkog političara na čelu međunarodne uprave nad BiH kako će u drugome dijelu mjeseca posjetiti Sarajevo s nizozemskim kolegom Markom Rutteom, čija je zemlja bila među najvećim protivnicima da se s Bosnom i Hercegovinom u prosincu otvore pregovori o članstvu. S njima će biti predsjedateljica Europske komisije Ursula von der Leyen, javlja Večernji list BiH. Ovaj se posjet smatra važnim poticajem za nastavak provođenja reformi koje su, međutim, trenutačno žrtva suprotstavljenih politika Banje Luke, Sarajeva te ambicija dijela međunarodne administracije da se do kraja obračuna s čelnikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, koji pak nastavlja stalno podizati ljestvicu secesionizma. Posjet Von der Leyen - Plenković - Rutte bit će vjerojatno posljednji pokušaj da dužnosnici EU-a izravno pozovu na razum u BiH te pomognu zemlji uoči zasjedanja Europskog vijeća koje se treba održati u ožujku ove godine. Upravo je na posljednjem zasjedanju u prosincu najviše tijelo Europske unije odobrilo otvaranje pregovora s Ukrajinom i Moldavijom, očito zbog geostrateških razloga i solidarnosti, a ne posebno ispunjenih uvjeta, no u slučaju BiH, koja je u nešto boljoj situaciji, ipak se traži ispunjavanje određenih uvjeta.
O tome će dužnosnici iz Bosne i Hercegovine, ponajprije predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, trebati izvijestiti europsku trojku koja u Sarajevo stiže 22. siječnja, dok su predviđeni službeni susreti 23. siječnja. U više je navrata premijer Plenković pozivao vlasti u BiH da ispune nekoliko uvjeta, odnosno donesu nekoliko zakona kako bi se pokazala spremnost za reforme. Uz izmjene Zakona o sudovima, Zakona o sprječavanju financiranja terorizma i pranja novca te Zakona o sukobu interesa, vlasti BiH bi trebale izmijeniti i odredbe Izbornoga zakona.
U Europskoj komisiji smatraju kako bi se to trebalo odnositi na okvir koji se naziva integritet izbornog procesa, a što podrazumijeva uvođenje novih elektroničkih tehnologija, ali i ono što je mnogo opasnije, da ispolitizirani saziv Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP), koji je imenovan po volji SDFA - PDP - SDS, izabere tko će činiti biračke odbore. Iako o tome nema potvrde, izvjesno je kako su Plenković i Schmidt razgovarali i o najavljenim izmjenama Izbornoga zakona. Valja reći kako je stav hrvatske strane u Bosni i Hercegovini da Schmidt nikako ne treba nametati rješenje, čime bi se zapravo i Europskoj komisiji, odnosno Europskome vijeću, poslao signal da BiH ne treba omogućiti otvaranje pregovora jer njezine vlasti nisu u stanju samostalno donositi odluke i provoditi teške reforme. Tako je neposredno prije Nove godine predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izrazio očekivanje da će s koalicijskim partnerima u državnoj vlasti do kraja siječnja postići dogovor o cjelovitim izmjenama Izbornog zakona BiH, zbog čega smatra kako nema potrebe za intervencijom visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji je i najavio takvu mogućnost. - Imamo jasnu većinu u oba doma (Parlamenta BiH). Idemo na tome intenzivno raditi i mislim da ćemo do kraja siječnja sve završiti - izjavio je Čović objašnjavajući kako je ključ u dogovoru HDZ-a BiH i triju stranaka koje čine bošnjačko-građanski blok unutar vladajuće koalicije. Zastupnički dom Parlamenta BiH u petak je na prijedlog oporbene Stranke demokratske akcije (SDA) usvojio prijedlog tehničkih izmjena Izbornog zakona s obrazloženjem kako će se time učvrstiti integritet izbornog procesa.
Podjela i kod stranaca
Čović sada objašnjava kako su za njegovu stranku neprihvatljive takve djelomične izmjene jer se Izborni zakon mora poboljšati iz temelja, a, prije svega, riješiti problem legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, posebice kod izbora članova Predsjedništva BiH. - Nema veće ugroze integriteta izbornog procesa od ovog lažnog predstavljanja koje imamo danas u instituciji hrvatskog člana Predsjedništva BiH - kazao je Čović aludirajući na način na koji je u državni vrh četvrti put izabran Željko Komšić. Donošenje takvih izmjena Izbornog zakona smatra najvažnijom zadaćom i bitnom pretpostavkom da Europsko vijeće u ožujku ove godine donese odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. - Ako mi unutar Federacije BiH nađemo kvalitetno rješenje za Izborni zakon, legitimno predstavljanje, ulogu SIP-a i tehničke preinake, sve smo riješili - zaključio je Čović. Schmidtova odluka o izmjeni Izbornog zakona je spremna, no ne postoji suglasnost u Vijeću za provedbu mira oko njegovih poteza. Administracije SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva inzistiraju da Schmidt intervenira smatrajući kako je i to jedan od načina da se krene u obračun s Dodikom, dok pak EU smatra da je to loša poruka prema Bruxellesu.
Dnevnik.ba