Mi smo o tome razgovarali prigodom mog posjeta Svetoj stolici. Ono što smo tada razgovarali nije mi djelovalo zabrinjavajuće. Ne želim svaki dan komentirati takve stvari. Ono što kardinal Stepinac zaslužuje će doći, a kada - o tome ne odlučuje ni Vlada ni političke stranke. Mi to jako želimo, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković i tako komentirao činjenicu da Papa odluku o Stepincu neće donijeti uskoro jer mora još razmisliti.
Gotovo dvije godine su prošle otkako je mješovita komisija hrvatskih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka za razmatranje kanonizacije bl. Alojzija Stepinca završila s radom, a nekadašnji zagrebački kardinal još nije proglašen svetim.
Hrvatska javnost, ali i mnogi stručnjaci, očekivali su kako bi papa Franjo mogao kanonizirati Stepinca u 2018. ili čak ove godine, ali u nedavnim izjavama Papa je nagovijestio kako kanonizacija možda i neće biti tako skoro.
- Znamo da je Stepinac dobar čovjek, ali da se učini ovaj korak, tražio sam pomoć Irineja da se učini istina. Ne plašim se istine. Čemu služi jedna izjava o svetosti ako nije jasna istina - rekao je Papa za Večernji list.
Istaknuo je i kako je dugo molio te promišljao povijesne činjenice koje se vrte oko Stepinca, ali i da je on čovjek s vrlinama, što je i potvrdila Crkva, kad ga je proglasila blaženim. Međutim, kako bi razjasnio određene točke, Papa je s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve Irinejem odlučio osnovati komisiju. I hrvatska i srpska strana na komisiji su iznosili svoje argumente vezane uz rad Alojzija Stepinca, tumačili povijesne činjenice, a na kraju nisu ništa zaključili. Složili su se da se ne slažu te utvrdili da su tumačenja oko Stepinca i dalje različita. Hrvatska strana zastupa stav da je Stepinac blaženik koji je pomagao žrtvama Drugog svjetskog rata, osuđivao zločine, primao i pomagao ratnim izbjeglicama, osuđivao režim te da je naposljetku i umro mučenički.
S druge strane, stav SPC-a je da je Stepinac bio blizak s tadašnjim ustaškim vodstvom i da je podržavao NDH. Sociolog religije i nekadašnji hrvatski veleposlanik u Vatikanu Ivica Maštruko istaknuo je kako si je papa Franjo svojim nedavnim izjavama o kanonizaciji kupio vremena.
- Ovim je pokazao da je mudri religijski vođa. Zanima ga istina, a ne lobiranje državnih vodstava. Hrvatska strana je jako nestrpljiva, ali Papa traži istinu i bitan mu je odnos s Pravoslavnom crkvom, ponajviše s Moskvom. Temeljito će razmotriti sve povijesne činjenice koje je komisija iznijela i donijet će odluku. Sad je sve na Papi. Kanonizacija će sačekati. Koliko dugo? Ne bih se čudio da tu odluku papa Franjo ne donese za svojeg stolovanja - ističe Maštruko. Oklijevanje s kanonizacijom Alojzija Stepinca treba promatrati i u svjetlu Papina odnosa prema Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj, s kojom od početka nije u dobrim odnosima. Naime, papa Franjo od dolaska na tu poziciju ne gleda blagonaklono na hrvatsko svećenstvo, a smetaju mu i financijske malverzacije u koje je bio uključen dio Katoličke crkve.
- On je protivan i bogaćenju Crkve te taj odnos s hrvatskim svećenstvom od početka nije štimao. To se vidjelo odmah čim je biskupima imenovao ljude posvećene misijskoj djelatnosti, a ne političkoj. Papi smetaju nacionalistički stavovi svećenika. Ali i s druge strane, biskupi imaju rezerve zbog Papinih liberalnijih stavova. No sumnjam da će to imati utjecaja na kanonizaciju Alojzija Stepinca - dodao je Maštruko, prenosi 24sata.hr.
Dnevnik.ba