Pavlović: "Ne bude li više radnika, mirovine onih koji danas rade neće se moći isplaćivati"

Prema podacima nadležnih institucija iz kolovoza ove godine, u Federaciji BiH bilo je 460.260 umirovljenika i 541.921 zaposlenih. To znači da na 100 umirovljenika dolazi oko 118 zaposlenih – omjer 1:1,18. Godinu ranije, omjer je bio povoljniji – 1:1,21, odnosno 121 zaposlena osoba na 100 umirovljenika.

Ovaj negativan trend rasta broja umirovljenika i smanjenja broja zaposlenih komentirali su za Fenu i iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

– Trenutni omjer jasno pokazuje da je mirovinski sustav pod ozbiljnim pritiskom jer počiva na principu međugeneracijske solidarnosti. U praksi to znači da sadašnje generacije radnika uplaćuju doprinose iz kojih se financiraju sadašnje mirovine. Ako se ovaj omjer nastavi smanjivati, sustav postaje sve teže održiv – upozoravaju.

Navode da bi optimalan omjer za dugoročnu stabilnost bio tri zaposlena na jednog umirovljenika, što je standard prema kojemu su usmjereni brojni europski mirovinski modeli.

– Dostići taj omjer nije jednostavno, ali to je cilj kojemu dugoročno trebamo težiti jer samo tako možemo osigurati stabilnost i sigurnu isplatu mirovina i u narednim desetljećima – naglašavaju.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike priprema mjere s ciljem osiguranja dugoročne održivosti mirovinskog fonda, te ističu da na ovom pitanju rade postupno i u fazama, zajedno s Federalnim zavodom za mirovinsko i invalidsko osiguranje.

U tom kontekstu, resorno ministarstvo već je pripremilo izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koje su upućene u daljnju proceduru Vladi i Parlamentu FBiH. Ako Zakon bude usvojen, od 2026. godine usklađivanje mirovina provodit će se dva puta godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja.

Do kraja ove godine mirovine će se usklađivati po starom modelu kombinacije rasta indeksa potrošačkih cijena (inflacije) i stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ta se kombinacija primjenjuje u omjeru 50:50, što znači da se mirovine ne usklađuju u potpunosti s realnim troškovima života i rastom plaća, već su ograničene ekonomskim pokazateljima koji su često umanjivali stvarni rast.

Međutim, prihvaćanjem izmjena Zakona, novi model koristio bi omjer 60:40 u korist povoljnijeg faktora između prosječne plaće i inflacije.

Ova promjena ima za cilj da mirovine brže i pravednije prate ekonomske promjene, posebno u kontekstu inflacije i rasta troškova života.

Iz Ministarstva ističu i mjere poput poticanja kasnijeg odlaska u mirovinu, povećanja zaposlenosti aktivnim politikama na tržištu rada, efikasnije naplate doprinosa te borbe protiv sive ekonomije. Također, razmatraju i mogućnost izmjena u sustavu doprinosa i poreza, uključujući progresivnije modele oporezivanja.

Slični izazovi prisutni su i u Republici Srpskoj, gdje se broj umirovljenika povećava iz godine u godinu. Prema podacima Fonda PIO RS, u kolovozu je bilo 292.114 umirovljenika, što je porast u odnosu na 286.565 iz kolovoza 2024.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović upozorava da je sustav dugoročno neodrživ zbog visokog oslanjanja na neizravne poreze, dok istovremeno veliki broj zaposlenih prima minimalne plaće, a poslodavci se odlučuju na „rad na crno“ zbog visokih doprinosa.

– Ne bude li više radnika na jednog umirovljenika, bojim se da se mirovine onih koji danas rade neće moći isplaćivati, osim ako se entiteti ne budu zaduživali, a to je najgora moguća opcija – naglasio je Pavlović.

Kao rješenja predlaže ograničavanje doprinosa na plaće na 50 posto, vezivanje plaća u javnom sektoru za prosječnu plaću u realnom sektoru te jačanje povezanosti javnih financija s gospodarstvom.

Na kraju zaključuje da sadašnja politika visokih opterećenja i oslanjanja na neizravne poreze dugoročno ugrožava i ekonomski razvoj i održivost mirovinskog sustava.

Dnevnik.ba