Premijer Andrej Plenković naglasio je i ambiciju razvoja održivog, cjelogodišnjeg i ravnomjerno regionalno raspoređenog turizma, što je na Vladi istaknula i ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
Najavio je da će Vlada i ove godine s turističkom sektorom održati tradicionalni ljetni sastanak, ovaj put krajem srpnja.
Iznoseći podatke turističkog prometa do kraja lipnja ove godine u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju iz sustava eVisitor i eCrew (nautika), ministrica Brnjac je navela da je Hrvatsku u prvih šest mjeseci posjetilo 6,7 milijuna turista, ostvarivši 27,3 milijuna noćenja, što su porasti za 16 i 10 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kao i porast od 4 posto u odnosu na 2019. godinu.
Kazala je da su domaći turisti pritom ostvarili 1,2 milijuna dolazaka i 3,7 milijuna noćenja, što je u odnosu na prvih šest mjeseci 2019. porast od 17 i 4 posto.
Po županijama, najviše noćenja bilo je u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj, a među destinacijama u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu i Umagu.
Ministrica je istaknula i veći turistički promet s pojedinih tržišta u prvih šest mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje 2019. godine - iz Njemačke za 17 posto, Poljske za 18 posto, iz Austrije za devet posto, SAD-a za 10 posto, Slovenije za pet posto, a iz Češke tri posto više.
Smještaj je pak usporedila s 2022., kazavši da su hoteli ove godine u odnosu na tu godinu u šest mjeseci ostvarili 15 posto veći promet, kampovi šest posto više, a objekti u domaćinstvu tri posto više.
U nautičkom charteru bilo je tri posto više dolazaka i sedam posto više noćenja nego u prvoj polovici prošle godine, a u odnosu na isto razdoblje 2019. godine dva posto više dolazaka i noćenja.
Samo u lipnju ove godine bilo je 2,9 milijuna turista i 15 milijuna noćenja, što je dva odnosno jedan posto više nego u lanjskom lipnju te izjednačenje s lipnjem 2019. godine.
Prema podacima HNB-a, prihodi od stranih turista u prva tri mjeseca ove godine iznosili su 672 milijuna eura ili 38 posto odnosno 186 milijuna eura više nego u prvom kvartalu prošle godine.
Brnjac je naglasila da i podaci HAC-a, Bina-Istre, zračnih luka i Jadrolinije također ukazuju na rast turističkog prometa. Tako je HAC od početka ove godine na autocestama zabilježio 31 milijuna vozila i naplatio cestarinu od 187,6 milijuna eura, što je 13 posto viši promet nego lani.
Bina-Istra je do 1. srpnja ostvarila 16 posto veći promet nego u prvih pola godine 2019., dok je Jadrolinija prevezla 5 posto više putnika i 20 posto više vozila nego 2019. godine.
U zračnim lukama Franjo Tuđman (Zagreb), Split, Dubrovnik, Zadar, Pula i Rijeka bilježi se 98 posto prometa ostvarenog u isto razdoblje 2019. godine, što ukazuje na oporavak zračnog prometa nakon pandemije, tim više što će Hrvatska ljetnom redu letenja ove godine biti povezana sa više od 130 gradova ili s desetak više nego u ljetu 2022. godine.
Ministrica je istaknula i kako i tijekom ove sezone voze međunarodni vlakovi prema Jadranu, i to iz Češke, Slovačke, Austrije, Mađarske i BiH.
Investicije oko 300 milijuna eura
"Na temelju podataka o objektima koji su 2023. dobili ili zatražili rješenje o kategorizaciji na četiri ili više zvjezdica, možemo govoriti o investicijama od najmanje 300 milijuna eura. Među realiziranima su izgradnja ili rekonstrukcija 12 hotela te dva nova objekta u kampu i turističkom naselju", izdvojila je ministrica.
Zaključno je poručila da se na temelju svih pokazatelja s optimizmom gleda na nastavak ove turističke godine.
Dnevnik.ba