Sporne odredbe zakona kažu da “upotrebu mjera tajnog praćenja može odobriti direktor uz suglasnost predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH ako bi odgađanje uzrokovalo nepopravljivu štetu po sigurnost BiH”.
Ustavni sud je ove odredbe proglasio neustavnim i naložio Parlamentu BiH da ih u roku od šest mjeseci promijeni, ali to nikada nije urađeno zbog čega je Ustavni sud 31. svibnja prošle godine “utvrdio kako Parlamentarna skupština BiH nije izvršila Odluku Ustavnog suda BiH” i u skladu s Pravilima suda o tome informiralo Tužiteljstvo BiH.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 78. stav 3., 4. i 5. Zakona o OSA BiH podnijela je tadašnja i sadašnja članica Kolegija Zastupničkog doma Parlamenta BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto. Ona je u apelaciji istaknula kako “osporene odredbe propisuju poseban slučaj odstupanja od načela nepovredivosti tajnosti pisama i drugih sredstava općenja, pravdan razlozima hitnosti, kada se mjera tajnog praćenja ne nalaže na osnovu odluke suda, već na osnovu odobrenja direktora Agencije, uz suglasnost predsjedavajućeg Vijeća ministara”, piše Glas Srpske.
"Miješanje u Ustavom zajamčena prava pojedinaca od strane izvršne vlasti mora biti podložno učinkovitoj kontroli koju, po pravilu, treba vršiti sudstvo zbog toga što sudska kontrola pruža najbolja jamstva neovisnosti, nepristranosti i pravilnosti postupka. Mjere nadzora nad tajnošću prepiske i drugih sredstava komuniciranja pružaju mogućnost za različite vrste zlouporabe u prikupljanju i obradi podataka o građanima i pravnim osobama. Ove mjere mogu obuhvatiti i vrlo širok krug osoba budući da njima mogu biti obuhvaćene ne samo osobe u odnosu na koje su mjere određene već i svi koji su s njima imali komunikaciju", navodi se u apelaciji.
Do kada će ovakvo stanje trajati nitko ne zna. Očito kako bošnjačka politička elita na sve načine pokušava zadržati trenutne pozicije jer uspostavom nove vlasti sigurno bi se ovakva praksa morala prekinuti.
Dnevnik.ba